Iako 95 posto požara u Europi uzrokuje ljudska aktivnost – bilo nepažnjom, bilo namjernim podmetanjem – njihov intenzitet i brzinu širenja određuju vremenski uvjeti, topografija i vrsta vegetacije. Toplije i suše ljeto znači da se požari lakše pretvaraju u nekontrolirane vatrene stihije.

Portugal je 2024. zabilježio najveću opožarenu površinu u EU, gotovo 450 četvornih metara, a slijedili su Bugarska i Španjolska. U prosjeku, između 2000. i 2024. godine, požari su svake godine u Europskoj uniji spalili oko 3.770 četvornih metara zemljišta, pri čemu su štete – od uništenih objekata do oštećene infrastrukture – procijenjene na 2,5 milijardi eura godišnje. Posljedice osjećaju i lokalna gospodarstva, posebno ona koja ovise o turizmu.

I nije prvi put da su šumski požari najteže pogodili Portugal. Zemlja se 2017. godine suočila s razornom sezonom požara. Ukupno je poginulo 117 ljudi, a izgorjelo je 902,6 četvornih metara površine, piše Euronews.

U Hrvatskoj, gdje je sezona požara sve duža i sve češće zahvaća i kontinentalne krajeve, vatrogasci i civilna zaštita posljednjih godina bilježe veći broj intervencija izvan tradicionalnog ljetnog vrhunca. Stručnjaci upozoravaju da je uz gašenje potrebno jačati i prevenciju, od edukacije javnosti do upravljanja vegetacijom.

Toplinski valovi pogađaju gradove

Ljeto 2025. ponovno je obilježeno s nekoliko uzastopnih toplinskih valova koji su zahvatili velike dijelove Europe. Nigdje učinci ovog ekstremnog vremena nisu intenzivniji nego u urbanim područjima kontinenta. To je zbog efekta 'urbanog toplinskog otoka' koji značajno podiže temperature u usporedbi s okolnim (ruralnim) područjima, pojačavajući toplinske valove koji postaju sve češći i sve intenzivniji.

Urbani toplinski val u gradovima diže temperature i do 4°C u odnosu na okolna ruralna područja, a površinske temperature mogu biti i 10-15°C više. Te su brojke posebno zabrinjavajuće s obzirom na velik broj pogođenih ljudi. Gotovo 40 posto ukupnog stanovništva Europe živi u gradovima, dok oko 70 posto živi u urbanim područjima.

Taj fenomen nastaje zbog asfalta i betona koji danju apsorbiraju, a noću zrače toplinu, gusto i zbijeno raspoređene zgrade što zadržava vrući zrak te prometa koji dodatno zagrijava atmosferu. Najugroženije su starije osobe, djeca i kronični bolesnici, a povećan je i broj hitnih prijema u bolnice tijekom toplinskih valova.

'Činjenica da je grad topliji od okolnog područja posljedica je materijala koji se koriste u gradu', rekao je za Euronews klimatolog Wim Thiery.

U gradovima je danju toplije nego u okolici, a noću se temperatura sporije spušta. Visoke zgrade i uske ulice također potiču fenomen jer zagrijavaju zrak koji se zarobljava između njih, blokirajući prirodni protok vjetra koji bi inače pomogao u hlađenju zraka.

U mnogim gradovima je takav slučaj u siromašnijim urbanim područjima koje karakterizira gusta, zbijena i često neregulirana urbanizacija. Taj faktor, u kombinaciji s lošim stambenim uvjetima, nedostatkom izolacije i smanjenim pristupom zelenim površinama (parkovima i drvećima), čini efekt gradskog toplinskog otoka socioekonomskim problemom.

Klimatolog Wim Thiery naglasio je da se u budućnosti očekuje pogoršanje efekta toplinskog otoka u urbanim područjima. 'Zbog klimatskih promjena temperature rastu za više od prosječne temperature od 2°C općenito, a toplinski dani u Europi su 4°C topliji', rekao je za Euronews.

Europski stručnjaci preporučuju niz rješenja: sadnju drvoreda, ozelenjavanje krovova i pročelja, stvaranje prolaza za strujanje zraka, korištenje svjetlijih materijala te povećano korištenje vode u urbanističkim rješenjima. No i sami upozoravaju da je učinak takvih mjera ograničen ako se istodobno ne smanje emisije stakleničkih plinova.