sukob vlade i pantovčaka

Dva brda 'ratuju' i oko izbora diplomata: Milanović odbio Plenkovićev popis sa Stierom, Hrvatska bez veleposlanika u Vatikanu

12.03.2021 u 08:46

Bionic
Reading

Osim natezanja oko Vrhovnog suda, Vlada i Pantovčak ratuju i oko imenovanja veleposlanika, piše Novi list

Predsjednik Zoran Milanović ovih je dana imenovao Nevena Pelicarića svojim savjetnikom za vanjsku politiku, a prethodno je razriješen dužnosti hrvatskog veleposlanika u Vatikanu, na kojoj je bio od siječnja 2016. Dakle Hrvatska trenutačno nema veleposlanika pri Svetoj Stolici, što je posljedica zastoja u dogovaranju o diplomatsko-konzularnim predstavnicima između predsjednika Milanovića i premijera Andreja Plenkovića.

Oni su o toj temi posljednji put razgovarali još krajem studenog, nakon što je održana sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost. Tom prilikom je predsjednik Vlade upoznao Milanovića s prijedlogom za imenovanje 12 veleposlanika i konzula jer je aktualnima završio četverogodišnji mandat. Pelicarić je primjerice u Vatikanu bio pet godina. No predsjednik Republike nije se tada složio s popisom koji mu je prezentirao Plenković te je tražio da se njemu prepusti da predloži polovicu hrvatskih veleposlanika, odnosno konzula, piše Novi list.

S obzirom na to da Ustav definira da predsjednik Republike i Vlada 'surađuju u oblikovanju i provođenju vanjske politike' te da predsjednik, na prijedlog Vlade, donosi odluku o postavljanju i opozivu šefova diplomatskih misija, stav je Pantovčaka da Milanović prilikom imenovanja ima pravo na 50 posto 'svojih' veleposlanika i konzula.

Na osnovi načela fifty – fifty uglavnom su funkcionirali i nekadašnji predsjednici i premijeri. Ali Plenković još, čini se, nije pristao na to. Nakon što je Milanović odbio premijerov popis na kojem su, između ostalih, Davor Ivo Stier, kandidat upravo za veleposlanika u Vatikanu, i Miro Kovač, kandidat za Pariz, njih dvojica nisu više komunicirala o ovoj temi. U međuvremenu se pojavila potreba za imenovanjem još 26 veleposlanika i konzula, pa ih je ukupan broj narastao na 38.

Cijeli taj postupak međutim stoji i to ne zbog spora u vezi s izborom predsjednika Vrhovnog suda, a koji je tek nedavno izbio.