'Dodiku je isteklo vrijeme i na redu je pospremanje Balkana. Nije on jedini koji će morati napustiti političku scenu. Političari iz 90-ih igraju svoje posljednje utakmice', rekao je za tportal banjalučki politički analitičar Željko Raljić, komentirajući novonastalu situaciju u BiH nakon odluke SIP-a o oduzimanju mandata predsjedniku RS-a uslijed pravomoćne presude Suda BiH
'Ništa više neće biti isto', moglo se čuti iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) nakon što je njihovu stranačkom šefu Miloradu Dodiku Središnje izborno povjerenstvo (SIP) ovaj tjedan oduzelo mandat predsjednika Republike Srpske uslijed pravomoćne presude Suda BiH prema kojoj je osuđen na godinu dana zatvora. Neki bi rekli 'kamo sreće da ne bude'.
Nakon odluke SIP-a, na zadnje noge odmah su se popeli ne samo Dodikovi dužnosnici, nego i patroni iz susjedne Srbije i Rusije, ali i Mađarske, pozvavši na odbacivanje 'politizirane presude'.
Srbi su se odmah potužili Amerikancima, Rusi Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, kazavši da situacija prijeti stabilnosti BiH - ako se ništa ne uradi, može postati 'užareno'.
Dodik je pak najavio referendum jer, kako kaže, mandat mu mogu uzeti samo oni koji su mu ga i dali. No podrška, barem ona iznutra, kako stvari stoje, jenjava, o čemu svjedoči i činjenica da je veliki miting podrške čelniku bosansko-hercegovačkih Srba najavljen za četvrtak potiho otkazan zbog slabog odaziva članstva, otkazivanja lojalnosti pojedinih kadrova unutar stranke i općeg rasula u redovima vlasti RS-a.
Trumpov bliski suradnik kao slamka spasa
A umjesto da predvodi najavljeno veliko narodno okupljanje, Dodik je u potrazi za vanjskom konsolidacijom i međunarodnom podrškom brže-bolje otrčao u Crnu Goru bivšem američkom specijalnom izaslaniku za Balkan bliskom američkom predsjedniku Donaldu Trumpu Richardu Grenellu na čašicu razgovora. A sljedeća adresa na koju bi mogao pokucati je Španjolska, da i tamo još jednom američke dužnosnike povuče za rukav.
Paralelno s tim, čelnik bosansko-hercegovačkih Srba je Sudu BiH podnio zahtjev za zamjenu zatvorske kazne novčanom, što mnogi tumače kao priznanje presude, iako ju je dosad proglašavao 'neustavnom' i 'političkom'. SIP sada ima 90 dana od dana pravomoćnosti odluke o oduzimanju mandata za provođenje prijevremenih izbora za predsjednika RS-a.
O svemu tome porazgovarali smo s političkim analitičarom Željkom Raljićem, bosansko-hercegovačkim novinarom s dugogodišnjim iskustvom i glavnim odgovornim urednikom portala Istinito.
Kolike su šanse da se Dodik spasi (i) iz ove situacije i tko ga uopće može spasiti (ako itko može)?
Dodik je već spašen jer godina dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcija u izvršnoj, sudskoj i zakonodavnoj vlasti nije kazna, već izgovor za odlazak! Uz sve to, Dodik i krug ljudi oko njega su u deset dana inkasirali 250 milijuna maraka (oko 125 milijuna eura), što je otpremnina na kojoj bi mu i Trump pozavidio. A nije da mu se nije imalo za što suditi, ali bi onda kazna bila puno drastičnija. Ovako ispada da ne poštuje odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta, pa s političke scene odlazi kao domoljub i 'srbenda', a ne kao kriminalac.
Od Dodika smo više puta mogli čuti da vladajuća koalicija brani 'dejtonsku poziciju RS-a' i da je visoki predstavnik 'nelegitiman'. Koji su argumenti za to, ako ih uopće ima?
Argumenti su tanki i nategnuti, ali i nebitni u ovoj priči. Dodiku je isteklo vrijeme i na redu je pospremanje Balkana. Nije on jedini koji će morati napustiti političku scenu. Političari iz 90-ih igraju svoje posljednje utakmice.
Bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Carlos Westendorp 1999. godine smijenio je tadašnjeg predsjednika RS-a Nikolu Poplašena, a tadašnji premijer u ostavci Dodik podržao je tu odluku. Potvrđuje li to Dodikovo licemjerje ili se od tada nešto promijenilo u vezi s javnom percepcijom legitimnosti i ovlasti visokog predstavnika?
Takva politika jeste licemjerna jer se Dodik tijekom svoje višedesetljetne političke karijere ponašao upravo tako, kao razmaženo derište. Uzimao je sa stola samo ono što mu se sviđalo! Mogao je jer je bio miljenik 'međunarodne zajednice'. Isto je i danas, u jednom trenutku ne priznaje Sud Bosne i Hercegovine i odbacuje presudu, a u drugom trenutku traži od istog suda da mu kaznu zatvora od godinu dana promijeni u novčanu.
Dodik je najavio referendum, kaže da bi referendumsko pitanje moglo biti 'Trebamo li pristati na rušenje Ustava RS-a?'. Može li se time išta postići i je li referendum uopće ustavan u ovoj situaciji s obzirom na to da RS treba poštivati zakone Bosne i Hercegovine?
Nijedan stav, pa ni onaj koji bi uslijedio nakon neke vrste referenduma, ne odgađa izvršenje pravomoćnih sudskih odluka. Uostalom, bilo je brojnih najava Dodikovih referenduma, jedan je i održan, pa ga je proglasio anketom. Ovo je predstava za članove SNSD-a i lokalnu javnost. Dodik se očito nagodio ranije po pitanju odlaska s političke scene, a sada trči još jedan krug kao kokoš iz vica: da ne čučne odmah 'pred pijetlom', da ne ispadne 'lak'.
Što je s opozicijom u RS-u, kakvi vjetrovi tamo sada pušu? Kakav stav sada zauzima Banja Luka i zašto se Dodikov najveći politički protivnik i lider opozicije u RS-u Draško Stanivuković do sada nije distancirao od njegove retorike?
Dodik je godinama prije koristio svoje spavače u redovima oporbe kako bi zamutio vodu i uspio ih u javnosti prikazati kao nesposobne. Po svom učinku, nažalost, oporba jeste takva, ali zbog općeg nezadovoljstva građana, možda uspiju progurati zajedničkog kandidata na prijevremenim izborima, ako se oko njega dogovore.
Dodik ima podršku Srbije, Rusije i Mađarske. Rusija je zatražila raspravu iza zatvorenih vrata pred Vijećem sigurnosti UN-a o situaciji u Bosni i Hercegovini. Rusko veleposlanstvo u Sarajevu priopćilo je da je za Bosnu i Hercegovinu došao 'trenutak istine' i da nakon toga može doći do 'točke bez povratka'. Kakve bi posljedice izolacija Dodika mogla izazvati na međunarodnom planu i u samoj BiH, odnosno što bi ta 'točka bez povratka' mogla podrazumijevati?
Netko je jednom ispravno zaključio da je Milorad Dodik onoliko ruski čovjek koliko mu Amerikanci dopuštaju da bude. Ovo koketiranje s Rusijom je za unutarnjopolitičku upotrebu, a ruskoj diplomaciji dobro dođe da pokaže znakove života na Balkanu.
Milorad Dodik je svoj politički uspon doživio krajem 90-ih kao američki čovjek, i to ga je i sada spasilo od odgovornosti za korupciju i kriminal. Neizravno, Dodiku je pomoglo pravosuđe, Tužiteljstvo i Sud Bosne i Hercegovine, pa čak i Ured visokog predstavnika (OHR), koji je otkazao financiranje njegova SNSD-a iz proračuna, kako bi mogao ostati na mjestu predsjednika stranke. Ovdje neće biti nikakve drame, transfer utjecaja velikih sila na Balkanu neće izazvati nikakve turbulencije. I poslije Jalte sve je išlo glatko.