Šumski požari sravnili su sa zemljom stotine zgrada širom jugoistočne Australije,objavile su u nedjelju vlasti, potvrdivši i vijest o prvoj smrti u toj katastrofi
Temperature su porasle iznad 40 Celzijevih stupnjeva otkad je saveznu državu Viktoriju zahvatio toplinski val, izazvavši desetke požara koji su zajedno zahvatili područje od više od 300.000 hektara.
Vatrogasne ekipe zbrajaju štete dok se u nedjelju uvjeti smiruju. Dan ranije, vlasti su proglasile stanje katastrofe. Povjerenik za upravljanje u hitnim situacijama Tim Wiebusch rekao je da je preko 300 zgrada izgorjelo do temelja, a taj se broj odnosi na šupe i ostale objekte na ruralnim imanjima. Kazao je da je uništeno više od 70 kuća uz goleme površine poljoprivrednog zemljišta i autohtone šume.
"Postupno zamjećujemo da se neke negativne okolnosti ublažavaju, što znači da vatrogasci mogu početi gasiti i neke od požara koji su ovdje još uvijek aktivni", rekao je.
Policija je izvijestila o pogibiji u požaru jedne osobe blizu grada Longwooda, od glavnoga grada Melbournea udaljenog oko dva sata vožnje.
vezane vijesti
"Doista suosjećamo s lokalnom zajednicom, obitelji i prijateljima osobe koja je poginula" rekao je za nacionalnu televiziju ABC Chris Hardman iz Uprave za šumske požare savezne države Viktorije. Fotografije snimljene tijekom tjedna pokazuju kako noćno nebo svijetli narančastim odsjajem dok se požar blizu Longwooda probija kroz grmlje.
"Žar je padao posvuda i bilo je uistinu zastrašujuće", rekao je ABC-ju stočar Scott Purcell. Iz cijele Australije u pomoć su pozvane stotine vatrogasaca.
Australski premijer Anthony Albanese rekao je da razgovara s Kanadom i Sjedinjenim Državama o mogućoj dodatnoj pomoći.
Milijuni su ovaj tjedan osjetili i zdravstvene posljedice toplinskog vala koji je zahvatio veći dio Australije. Visoke temperature i suhi vjetrovi zajedno su stvorili jedan od najopasnijih uvjeta za izbijanje šumskih požara još od takozvanog "Crnog ljeta" kada su šumski požari bjesnili istočnom obalom Australije od kraja 2019. do početka 2020., prekrivši gradove otrovnim dimom i uništivši milijune hektara zemlje te tisuće domova.
Istraživači su ustanovili da se od 1910. godine klima Australije zagrijala u prosjeku za 1,51 °C., što potiče sve češće ekstremne vremenske uvjete i na kopnu i na moru.
Australija je jedan od najvećih svjetskih proizvođača i izvoznika plina i ugljena, dvaju ključnih fosilnih goriva koji se smatraju odgovornima za globalno zagrijavanje.
