SAD i Izrael započeli su rat, a cijenu će, čini se, najviše platiti oni koji ga nisu tražili. Dok se na Bliskom istoku vodi stvarni, 'kinetički' rat u kojem gine civilno stanovništvo, paralelno se širi globalni ekonomski potres. 'Nitko nije pobjednik u ovoj situaciji', upozorava Josh Lipsky iz Atlantskog vijeća.

Energetski udar pojačao se nakon što je Iran napao katarska postrojenja za ukapljeni plin, kao odgovor na izraelski napad na iranski Južni Pars, dio najvećeg plinskog polja na svijetu. Posljedice su već vidljive: cijene plina naglo rastu, a države uvode izvanredne mjere. Pakistan je zatvorio škole dok Indija ograničava opskrbu industrije, a u njezinu gradu Puneu čak su i plinski krematoriji prestali raditi.

SAD zasad najotporniji

Iako su Sjedinjene Države, uz Izrael, pokrenule rat, američko gospodarstvo zasad je najotpornije, ponajprije zahvaljujući snažnoj domaćoj proizvodnji nafte i plina. 'Imat ćemo značajan ekonomski teret ako se rat nastavi', kaže ekonomist Joe Brusuelas, ali dodaje: 'Nismo u istoj situacija kao Azija, gdje bi pad potražnje mogao brzo gurnuti neka gospodarstva u recesiju.'

Upravo Azija trenutačno trpi najjači udar. Južna Koreja uvela je ograničenje cijena goriva prvi put u tri desetljeća, Pakistan reže plaće u javnom sektoru, Tajland prelazi na rad od kuće, Filipini uvode četverodnevni radni tjedan, a u Bangladešu se ograničava raspodjela goriva dok tekstilna industrija smanjuje proizvodnju.

Kina je donekle zaštićenija zahvaljujući velikoj ovisnosti o ugljenu te ubrzanom prelasku na obnovljive izvore i električna vozila. Uz to, raspolaže zalihama nafte za oko 120 dana, što bi joj čak moglo dati prednost u globalnoj trgovini dok konkurenciju pritišću rastući troškovi.

Europa suočena s novim šokom

Europa pak proživljava déjà-vu. Nakon ruskog napada na Ukrajinu okrenula se alternativnim izvorima energije, a među njima je ključnu ulogu imao Perzijski zaljev. Sada se suočava s novim šokom. 'Ako ovo postane trajno, imat ćemo ozbiljan problem', upozorio je belgijski premijer Bart De Wever.

Cijene plina u Europi gotovo su se udvostručile, a dio tankera preusmjeren je u Aziju, gdje kupci nude više. Inflacija bi, prema procjenama, mogla još porasti, a gospodarski rast oslabiti.

Ni SAD neće ostati potpuno pošteđen. Iako proizvode dovoljno energije, američke rafinerije ne mogu u potpunosti preraditi domaću naftu, pa su cijene benzina već skočile za više od 30 posto. To je udar na kućne budžete, ali i politički problem za Donalda Trumpa uoči izbora na sredini mandata.

Ipak, ekonomisti zasad ne očekuju recesiju. 'Gospodarstvo od 30 bilijuna dolara neće pasti samo zbog rasta cijena goriva', kaže Brusuelas, dodajući: 'Za to je potreban širi splet okolnosti, a trenutačno još nismo došli do toga.'