Europski saveznici uskoro bi se mogli naći pred neugodnim pitanjem: hoće li ograničene zalihe protuzračne obrane slati prema Bliskom istoku ili ih ostaviti Ukrajini?
Travanj bi mogao biti ključan mjesec u kojem će se odlučiti što je prioritet. Naime oba rata, iz različitih smjerova, vode prema Moskvi, prenosi Euromaidan.
Sukob s Iranom trenutačno je u svojevrsnom zastoju. Sjedinjene Američke Države i Izrael uspjeli su eliminirati velik dio vrha iranskog režima, no napadi ne jenjavaju. Moguća kopnena operacija mogla bi preokrenuti tijek rata, ali bi gotovo sigurno značila i američke žrtve, a to je scenarij koji bi mogao politički naštetiti Donaldu Trumpu uoči izbora na sredini mandata.
Što sukob s Iranom dulje traje, to više nagriza resurse koji su već bili namijenjeni drugim ključnim zadaćama NATO-a. Prije svega, pomoći Ukrajini i pripremi za potencijalni sukob s Rusijom. U međuvremenu Moskva iz svega toga izvlači korist. Kao saveznik Teherana, Rusija profitira od rasta cijena nafte potaknutog krizom, a taj novac može usmjeriti u nastavak rata.
Rakete se troše, oprema seli
Obrana od iranskih dronova i raketa već sada troši dragocjene zalihe. Na to upozorava Pieter Wezeman, viši istraživač pri Štokholmskom međunarodnom institutu za istraživanje mira, te kaže: 'Dugoročno će to narušiti planiranje izgradnje europske obrane. A već sada ima izravan učinak na sposobnost Ukrajine da se brani.' Francuska je već signalizirala taj problem; njezine zalihe raketa zrak-zrak MICA brzo se smanjuju.
Istodobno Sjedinjene Države povlače dio vojne opreme iz europskih aktivnosti. Među ostalim, borbeni zrakoplovi F-35 Lightning II povučeni su s NATO-ovih vježbi u Norveškoj, a Velika Britanija je preusmjerila razarač HMS Dragon iz arktičke misije prema istočnom Mediteranu.
Europa podijeljena
Sve se to događa u trenutku u kojem je potražnja za oružjem u Europi već na rekordnim razinama. No dodatni problem je političke naravi. Naime ne dijele svi europski saveznici entuzijazam za američku i izraelsku vojnu operaciju protiv Irana te dio njih otvoreno kritizira činjenicu da je akcija pokrenuta bez prethodnih konzultacija.
Iako su NATO-ove snage presretale iranske rakete usmjerene na Tursku, Washington nije uspio uvjeriti sve saveznike da se aktivnije uključe u sukob. Argument da su ugroženi i njihovi teritoriji nije bio dovoljan, tvrdi diplomatski izvor u Savezu.
