Njemački kancelar Friedrich Merz pojačao je pritisak na sirijske izbjeglice, poručivši da je građanski rat u Siriji završen i da za stotine tisuća onih koji su u Njemačkoj pronašli utočište više nema razloga ostati. Njegov istup dolazi u trenutku kada desničarska stranka AfD bilježi rast popularnosti zahvaljujući strogoj protumigracijskoj retorici
Prema službenim procjenama, u Njemačkoj živi oko milijun Sirijaca, najveća skupina izbjeglica u zemlji nakon Ukrajinaca. Većina njih stigla je nakon 2015., kada je tadašnja kancelarka Angela Merkel otvorila vrata ljudima koji bježe od rata i razaranja.
Pritisak desnice i političko nadmetanje
Merz smatra da je, uz kraj sukoba u Siriji, došlo vrijeme da se politika migracija “vrati na početne postavke” i isprave, kako kaže, “pogreške prošlosti”. Njegov izravni cilj je vratiti dio izgubljenih birača konzervativne unije CDU/CSU, koji su se posljednjih godina okrenuli AfD-u.
AfD već dugo zahtijeva ukidanje zaštitnog statusa Sirijcima i njihovu masovnu deportaciju. Stranka optužuje Merza i konzervativce da su krivci za, kako tvrde, “demografsku i socijalnu prijetnju”. U takvom ozračju, kancelar pokušava dokazati da je spreman povući oštre poteze, ali bez preuzimanja najradikalnijeg narativa koji promovira krajnja desnica.
Najava suradnje sa sirijskom vladom
Kako bi ubrzao postupke povratka, Merz je najavio suradnju sa sirijskim predsjednikom Ahmedom al-Sharaom, nekadašnjim pripadnikom pobunjeničkih skupina. Plan je, tvrdi, najprije deportirati osobe osuđene za teže prekršaje i kaznena djela, a potom “motivirati” i ostale da se vrate u Siriju i pomognu obnovi zemlje, navodi Politico.
“Bez tih ljudi, obnova Sirije neće biti moguća”, poručio je Merz, uvjeravajući da će Njemačka iskoristiti sve zakonske mehanizme kako bi ubrzala povratak onih koji odbiju otići dobrovoljno.
Integrirani u društvo, ali suočeni s neizvjesnošću
U praksi je situacija mnogo složenija. Veliki dio sirijskih izbjeglica integrirao se u njemačko društvo — rade, uče jezik, djeca im idu u škole, a dio je dobio i njemačko državljanstvo. Samo prošle godine zaposleno je bilo gotovo 300 tisuća Sirijaca, što predstavlja značajan doprinos ekonomiji.
Mnogi su pobjegli iz područja koja su i dalje razorena ili pod autoritarnom kontrolom, gdje ih mogu dočekati represija, siromaštvo ili čak nova opasnost. Europske humanitarne organizacije upozoravaju da se Siriju još uvijek ne može smatrati sigurnom državom za povratak.
Podjele u vladajućoj koaliciji
Merzova vladajuća koalicija s SPD-om dodatno otežava donošenje radikalnijih mjera. Socijaldemokrati zagovaraju humaniji pristup, a dio konzervativaca također izražava rezerve, posebno nakon što su se njihovi dužnosnici na terenu uvjerili u razmjere razaranja sirijskih gradova, piše Reuters.
Unatoč tome, pojedini političari iz vladajuće stranke ističu da se i Njemačka nakon Drugog svjetskog rata uspješno obnovila, pa bi isto, smatraju, trebali učiniti i Sirijci. Ta usporedba izazvala je nove političke napetosti i optužbe da se ignoriraju stvarne razlike u sigurnosnim i političkim uvjetima.