Talijanski trajekt Moby Drea, vezan u splitskom brodogradilištu i kolokvijalno nazvan 'brod s azbestom', trebao bi biti otegljen iz Hrvatske u ponedjeljak, dan uoči isteka roka koji mu je postavilo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, rečeno je tportalu iz više izvora
Informacija je ipak još uvijek neslužbena jer se predstavnici talijanskog vlasnika ne odazivaju na pozive medija, a nadležne institucije u Splitu i Hrvatskoj također nisu dobile službenu najavu točnog termina tegljenja, kao ni sam Brodosplit.
Neslužbeno se doznaje da su svoj posao na trajektu Moby Drea obavili inspektori iz klasifikacijskog društva Rina, koji su zaduženi za njegovu certifikaciju, što je preduvjet i za isplovljavanje. Također, tportal doznaje da su dogovorene usluge tegljača.
Posebna sjednica
Iduće srijede, dan nakon isteka roka, održat će se posebna sjednica Gradskog vijeća Splita s temom 'Zaštita zdravlja građana grada Splita zbog aktivnosti Brodosplita', a na njoj će se, osim o spomenutom 'brodu s azbestom', raspravljati o, kako stoji u dnevnom redu, 'budućnosti Brodosplita i brodogradnje u Splitu'.
U pozadini je otvoreno inzistiranje gradonačelnika Tomislava Šute da se tvrtki u vlasništvu Tomislava Debeljaka oduzme otprilike polovica prostora na kojemu ima koncesiju do 2032. godine – odnosno, ugrubo, oko 200 tisuća od ukupno 400 tisuća četvornih metara područja na sjevernom dijelu splitskog poluotoka. Šuta je o tome govorio u svojoj predizbornoj kampanji, potom nakon svog jedinog sastanka s Debeljakom, a posljednji put ovog tjedna, kada je neizravno prozvao ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića.
'Stekli su se uvjeti za raskid koncesije. Kao gradonačelnik nemam ovlasti to učiniti, ali da imam, raskinuo bih ugovor', rekao je Šuta.
Kao povod je naveo otkriće da Brodosplit već dulje vrijeme ne plaća koncesijsku naknadu i da je njegov dug prema državi narastao na dva milijuna eura, a na ime komunalne naknade duguje Splitu oko 1,8 milijuna eura. Oba vjerovnika prijavila su svoja potraživanja u predstečajnom postupku pokrenutom upravo na zahtjev Debeljakove tvrtke.
To će, kako stvari stoje, sasvim sigurno usporiti, ako ne i onemogućiti postupak njegova iseljenja s dijela vrlo atraktivnog zemljišta uz more: naime, po tumačenju svih zainteresiranih strana, koncesiju je nemoguće ukinuti dok traje predstečajna nagodba. Druga mogućnost jest da to zatraži sam Debeljak.
'Ovdje se zapravo radi o političkoj odluci treba li splitsko brodogradilište nastaviti postojati i u kojem obliku. Samu koncesiju ne oduzimaju Butković i njegovo ministarstvo, nego sama Vlada - dakle odlučit će premijer Andrej Plenković', objašnjava za tportal jedan od aktera cijele priče.
Javna tajna
On dodaje da je javna tajna to da, poput Brodosplita, ni druga velika brodogradilišta u Hrvatskoj ne podmiruju račune za koncesijsku naknadu, no to pitanje se ne otvara jer je procijenjeno da im ne treba otežavati poslovanje.
Na Šutine prozivke ministar Butković promptno je odgovorio u izjavi za RTL naglasivši da Brodosplit, osim prema državi, ima dugovanja upravo prema Splitu.
'Vidjet ćemo što se tiče oduzimanja koncesije: ako Split želi da na tom mjestu više nema brodogradilišta, on može sukladno odlukama Gradskog vijeća precizirati planove i odrediti namjere nečeg drugog, pa onda sukladno tome više brodogradilišta neće biti, ako Grad tako zaključi', rekao je Butković.
Drugim riječima, ovog tjedna Šuta je poručio da bi on oduzeo koncesiju da je ministar, a Butković mu je odgovorio da gleda svoja posla i drži se Gradskog vijeća.
U HDZ-u se sa zanimanjem prati gotovo otvoreni okršaj ministra prometa i splitskog gradonačelnika: dok Šuta u svojim istupima zapravo aludira na Butkovićevu navodnu bliskost s Debeljakom, ovaj to rezolutno niječe, a u kuloarima se čak spekulira da je sve to zapravo nastavak navodnih trvenja na relaciji Plenković – Butković, odnosno da Šuta ima mig ili barem prešutan blagoslov predsjednika stranke da u ovom slučaju oštrije nastupa.
U samom Brodosplitu, tvrtki kojoj je posao skidanja pregradnih ploča ispunjenih azbestom navodno trebao osigurati plaće za preostalih 250 radnika – od kojih zapravo radi tek stotinjak dok su preostali 'na čekanju' i minimalcu –naredbu za odlazak broda Moby Drea doživljavaju i predstavljaju kao težak i nepravedan udarac. Upozoravaju da se jednaki poslovi obavljaju i u drugim hrvatskim brodogradilištima – konkretno, da su jednake ploče ispunjene azbestom u Kraljevici skidane s broda Galeb 2020. godine, na Malom Lošinju s Jadrolinijina trajekta Marko Polo, a u Rijeci prije desetak godina prilikom remonta američkog broda USS Mount Whitney.
'Da je Moby Drea uplovio u bilo koji drugi grad osim Splita, nitko o tome ne bi govorio. Sada se zaista postavlja pitanje hoće li u hrvatskim brodogradilištima uopće biti moguće izvesti remont na, primjerice, trajektima Jadrolinije, na kojima je, kao i na svim brodovima u svijetu, azbest donedavno korišten kao sjajan i negoriv izolator', govori jedan od sugovornika tportala.
Dodatno, smatra, ovakvim razvojem ugrožena je mogućnost pretvaranja Brodosplita u manje brodogradilište specijalizirano za remonte, što je po njegovim riječima bila realna opcija.
Više o slučaju broda Moby Drea i općenito o licemjernom postupanju prema problemu azbesta pročitajte ovdje.