Komentirajući pregovore Rusije i Ukrajine uz posredovanje SAD-a, Božo Kovačević navodi da su oni pokazali nepremostive razlike između dviju strana, a Trump može veći pritisak izvršiti na Zelenskog nego na Putina
U utorak će biti točno četiri godine otkako je Rusija 24. veljače 2022. godine pokrenula invaziju na Ukrajinu, najkrvaviji europski sukob od Drugog svjetskog rata. Iako se u zadnjih godinu dana možda više nego ikad počelo govoriti o miru i pregovorima s američke strane, bivši veleposlanik Hrvatske u Rusiji i vanjskopolitički analitičar Božo Kovačević nije previše optimističan.
Gostujući na RTL-u, naveo je da mu se čini da smo od primirja dalje nego ikad prije te da u prijedlog primirja vjeruje isključivo američki predsjednik Donald Trump dok Zelenski i Putin imaju nepomirljive polazne točke.
'Ukrajina je za primirje koje bi joj omogućilo da se oporavi i osnaži svoj otpor prema Rusiji, a izbjegava mirovni ugovor jer bi on značio odricanje od dijela teritorija. Rusija pak nije zadovoljna ni ovim, više nego velikodušnim Trumpovim prijedlogom, koji joj zapravo daje ukrajinske teritorije, nego hoće i ono što kontrolira Ukrajina. Uz to, ruski su zahtjevi u okviru pregovora usmjereni na normalizaciju rusko-američkih odnosa kao pretpostavku za bilo kakvo rješenje za Ukrajinu. Tako se, u okolnostima u kojima nema sile koja bi mogla nametnuti mir, nalazimo se u situaciji da bi strane morale prihvatiti rješenje koje nijedna ne smatra pravednim. Pritom je sa stajališta međunarodnog prava Ukrajina u pravu, o tome nema nikakve dvojbe. Dakle izbor je ili prihvaćanje mira kojim su obje strane nezadovoljne ili produženje rata za koji nije moguće predvidjeti kako će završiti', rekao je Kovačević, prenosi net.hr.
Amerika može jače pritisnuti Ukrajinu nego Rusiju
Istaknuo je da Rusija sve teže podnosi taj rat, ali se naviknula na sankcije i snalazi se. Pregovori su zapeli, a geoanalitičar rješenje vidi samo u jednoj, ne baš izglednoj opciji.
'Ključno bi moglo biti to da jedna od strana ostvari tako uvjerljivu pobjedu da druga strana ne može tvrditi da nije izgubila. No, kako stvari sada stoje, to nije izgledno. Niti Rusija može tako nešto učiniti Ukrajini, niti Ukrajina može izbaciti rusku vojsku sa svog teritorija', upozorava Kovačević.
Dodao je i da Ukrajini ne ide u prilog što se Trump sada sve više fokusira na Iran, a Rusiji ide na ruku i što se SAD postavio kao posrednik u pregovorima, a ne pregovarač. K tome, Trump je promijenio američku vanjskopolitičku paradigmu i svojim teritorijalnim aspiracijama dao Rusiji 'posredno pravo' definiranja vlastite interesne sfere. Međutim Kovačević je uvjeren da će Trump 'učiniti sve što može da oslabi Rusiju kako bi mu bila što manje opasan suparnik u sustavu međunarodnih odnosa'.
'Ako taj sporazum ne bude potpisan vrlo brzo, čini mi se da će se i dalje odgađati, sve do ponavljanja neke ovako žestoke krize kroz kakvu Ukrajina sada prolazi. Može se dogoditi da Amerika pokuša izvršiti pritisak na obje strane, ali Amerika daleko veći pritisak može izvršiti na Ukrajinu nego na Rusiju. Utoliko, što se tiče Ukrajine, nisam baš optimist', zaključio je bivši hrvatski veleposlanik u Rusiji.