Ruska invazija na Ukrajinu 2022. godine gotovo je preko noći pretvorila Moskvu u međunarodnog izopćenika na Zapadu. Kremlj je očekivao brzu pobjedu i pad ukrajinske vlasti u svega nekoliko dana, no zastoj ruske vojske pred Kijevom pretvorio je rat u dugotrajan sukob s neočekivano otpornim protivnikom snažno poduprtim Sjedinjenim Državama i Europskom unijom, piše Newsweek u analizi
Zapadne sankcije težak su udarac za rusko gospodarstvo - zemlja je djelomično isključena iz međunarodnog platnog sustava SWIFT, a brojne zapadne kompanije napustile su rusko tržište. U prvim godinama rata Moskva se našla u dosad nezabilježenoj međunarodnoj izolaciji. U tom vakuumu Kina se nametnula kao najvažniji ruski partner.
vezane vijesti
Iako Peking službeno tvrdi da zauzima neutralnu poziciju, zapadni analitičari smatraju da Kina pruža Moskvi ključnu političku i diplomatsku potporu. Glasnogovornik kineskog veleposlanstva u Washingtonu Liu Pengyu poručio je da Kina 'ne potiče sukob niti profitira od krize', ističući kako želi imati 'konstruktivnu ulogu' u ublažavanju humanitarnih posljedica rata, piše Newsweek.
No stručnjaci upozoravaju da Kina istodobno pomaže širenju ruskih narativa, osobito u zemljama globalnog juga, dok prisutnost Vladimira Putina na velikim kineskim međunarodnim događajima služi kao signal političke bliskosti dviju sila. Analitičari smatraju da zajednički nastupi predsjednika Xi Jinpinga i Putina Pekingu omogućuju da se predstavi kao stabilna alternativa zapadnom utjecaju.
Ekonomski oslonac pod sankcijama
Kina je postala ključna i za opstanak ruske ratne ekonomije. Trgovinska razmjena između dviju zemalja dosegnula je rekordne razine, uz povećan izvoz ruske nafte i plina po sniženim cijenama te kinesku isporuku civilnih komponenti i tehnologija koje se mogu koristiti i u vojne svrhe.
Prema procjenama Europske unije, Kina osigurava velik dio kritičnih komponenti koje koristi ruska obrambena industrija, uključujući tehnologije dvostruke namjene poput dijelova za bespilotne letjelice. Ukrajinski izvori tvrde i da bi kineski sustavi mogli imati ulogu u prikupljanju satelitskih podataka korištenih u ruskim napadima na energetsku infrastrukturu, iako Peking takve optužbe odbacuje.
Kina se istodobno suzdržava od izravne vojne pomoći Rusiji, čime zadržava stratešku nejasnoću i pokušava izbjeći sekundarne američke sankcije. NATO je već 2024. Kinu označio kao ključnu potporu ruskim ratnim naporima. No takva potpora ima i drugu stranu - sve veću ovisnost Moskve o Pekingu.
Analitičari upozoravaju da se odnos dviju država povijesno preokrenuo - prvi put u modernoj eri Kina preuzima dominantnu ulogu, dok Rusija postupno postaje slabiji partner. Jačanje ruske vojne aktivnosti također odgovara i kineskim interesima jer zadržava fokus NATO-a na Europu, što Pekingu otvara povoljniji strateški prostor u indo-pacifičkoj regiji, uključujući pitanje Tajvana.
Iako kinesko vodstvo vjerojatno nije očekivalo razmjere i trajanje rata, analitičari smatraju da Peking nikada nije ozbiljno razmatrao distanciranje od Moskve.
Kina, procjenjuju stručnjaci, nije željela ruski poraz koji bi ojačao Zapad. Tijekom rata dvije su zemlje nastavile produbljivati odnose, a Xi Jinping i Vladimir Putin nedavno su ponovno naglasili da njihovo partnerstvo ulazi u 'novu fazu razvoja'. Moskva pak odnose s Kinom opisuje kao ključni stabilizirajući faktor u sve nestabilnijem globalnom poretku.
