OBRAZOVANJE 21. STOLJEĆA

Bakić dovodi Internet stvari i u hrvatske škole! Evo što će raditi učenici

  • Autor: Josip Antić
  • Zadnja izmjena 03.07.2016 09:28
  • Objavljeno 03.07.2016 u 09:30
Nenad Bakić

Nenad Bakić

Izvor: Cropix / Autor: Neja Markičević

Kad netko kao svoj slogan umjesto dosadašnjih svevažećeg 'gdje ti je djed bio 1941., a tata 1991.?' (mame i bake u patrijarhalnoj sredini teško da se spominju) preokrene u pitanje 'gdje će moje dijete biti 2031.', onda nema potrebe objašnjavati kako je naglasak njegove priče na perspektivi i kako je ta futuristička vizija Hrvatske koju valja graditi po mjeri onih koji se tek trebaju roditi jedan potpuno drugačiji pristup od onih koji su trenutačno u javnoj upotrebi

Tako razmišljaju u projekt Internet of Things u hrvatskim osnovnim školama 2016., pobjedniku u kategoriji Nove tehnologije na nedavnom društveno odgovornom projektu Zajedno smo jači Hrvatskog Telekoma kojim ta tvrtka donira novac za projekte usmjerene na edukaciju djece u području znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike. Nositelj projekta Internet of Things je Institut za razvoj i inovativnost mladih koji je dobio je 350 tisuća kuna koliko i Campus Astronomskog društva Višnjan, pobjednik u drugoj kategoriji.

O tome na koji način namjeravaju utrošiti novac, kakve koristi od njihova projekta ima društvo kao i o vrijednosti društveno odgovornog poslovanja razgovarali smo s Nenadom Bakićem, javnosti na više razboja poznatom investitoru i poduzetniku. Bakić, po struci matematičar, okušao se kao financijski ekspert, razvio je projekt Moj posao preokrenuvši stanje na tržištu rada, a prije dvije godine pokrenuo je i financirao projekt Croatian Makers. Temeljna ideja mu je bila motivirati mlade da se uključe u moderna i stvarna znanja, koja bi im trebala pomoći da se u nekim najatraktivnijim područjima (robotika, automatika, avijatika, 3D printanje...) izjednače sa svojim vršnjacima u razvijenim zemljama.

'Naš projekt za koji smo dobili donaciju Hrvatskog Telekoma, a mogli bismo reći i pokret Croatian Makers dovodi edukaciju STEM u hrvatske škole kroz robotiku, prvi put u zaista masovnim razmjerima', kaže Bakić dodajući kako se Croatian Makers liga odvija u 220 škola širom Hrvatske, i jednoj iz Hercegovine, i to korištenjem robota koje su sami donirali školama. Liga se odvija lokalno i redovito, s progresivnim zadacima.

'Mediji obično ističu robote (podijelili smo ih 1.200), ali nije stvar samo u robotima nego u kurikulumu', ističe Bakić objašnjavajući kako je donacija HT-a zapravo početak druge faze započete priče.

'Oslanjajući se upravo na snagu Croatia Makersa, veliku posvećenost mentora nastavnika u školama i entuzijazam učenika, uz pomoć HT-a sada pokrećemo projekt Internet of Things (Internet stvari) u hrvatskim školama. Među sudionicima Lige probrat ćemo 40-50 najboljih i najzainteresiranijih škola, dati im potrebnu opremu i educirati nastavnike, kako bi oni mogli svoje učenike, kako upravljati stvarima iz naše okoline preko interneta', ističe Bakić.

Po njegovim riječima, neće proći dugo a iz hrvatskih škola u kojima će projekt zaživjeti uskoro će početi stizati kod nas donedavno nezamislive vijesti.

'Učenici i mentori radit će na projektima kao što je upravljanje kućanskim aparatima, dojavu događaja i automatske reakcije na njih – primjerice, dobiješ SMS ako ti pas laje – ali i kolaboracijske akcije. Pripremamo atraktivne projekte u kojima će djeca u školama surađivati korištenjem HT-ovih rješenja u oblaku (cloud) i zapravo doći vrlo blizu već i konkretnim rješenjima nekih društvenih problema', otkriva Bakić neke detalje Interneta stvari.

Kako je ova razina projekta ipak namijenjena malo starijem uzrastu, tako su u kurikulumu odlučili dati priliku i mlađima da razvijaju koncepte korištenjem suvremene komunikacijske tehnologije. Za njih su osmislili natjecanje u kreativnom izražavanju korištenjem tehnologije LOGO

'Sredstva koje HT daje projektu najvećim dijelom ćemo uložiti u opremu, a drugi dio u proizvodnju edukacijskih materijala i širenje znanja kroz edukaciju nastavnika i ostale direktne troškove projekta. Ne samo da naš hladni pogon neće koštati ništa nego ćemo uložiti i dodatna sredstva u opremu i edukaciju. Cilj nam je maksimalan uspjeh i demonstracija što se zaista može napraviti u školama s relativno malim sredstvima', kaže Bakić, dodajući kako su i u ovoj futurističkoj priči ključni Vlado Lendvaj i Paolo Zenzerović, jedni od najistaknutijih edukatora iz robotike u Hrvatskoj, a radi se i na osnaživanju tima.

Priču o poticanju mladih i njihovom uključivanju u obrazovanje po mjeri 21. stoljeća nemoguće je vidjeti izvan konteksta hrvatskog obrazovnog sustava koje posljednjih mjeseci trese priča vezana uz kurikularnu reformu. Imaju li roboti rješenje za nju, kad je već aktualno (tehničko) ministarstvo nema.

'Kao što smo vidjeli, edukacija u području STEM, što je engleski akronim za znanost, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku, bila je u središtu predložene kurikularne reforme, ali nažalost više kao monete za potkusurivanje, iako je ona stvarno važna. Ne samo da su u tim područjima najtraženija i najbolje plaćena zanimanja današnjice, nego kompetencije STEM ulaze u skoro sva ostala zanimanja. Primjerice, kako danas biti dobar psiholog, ekonomist ili novinar bez solidnog znanja prikupljanja, obrade i vizualizacije podataka?

Međutim STEM je i više od toga. Naime, znanstveni, ali i praktički pristup otvara djecu, uči ih glavnim kompetencijama suvremenog čovjeka. A to nije znanje, utjelovljeno kroz štrebanje uobičajeno u našem školstvu, nego sposobnost učenja, otvoren duh i siguran karakter.

Naš je pokret već sada tako masivan da je zapravo skoro pa sistemski. Daljnjim omasovljenjem i rastom sadržaja kao ovim projektom s pravom nazvanim Zajedno smo jači, vjerujemo da ćemo STEM edukaciju nametnuti kao dio školstva i prije nego kad i ako se dogodi famozna kurikularna reforma koja će i nakon mogućeg uvođenja trebati više godina da zahvati većinu djece: primjerice što ti vrijedi reforma koja kreće od prvog razreda, ako si ti već šesti? Tako da se nadamo da će ovaj naš pokret postati javno dobro, a mi ćemo u međuvremenu pokrenuti neke nove stvari – tko zna koje, jer i naš je plan aktivan, agilan, učimo o okolini i prilagođavamo joj se', zaključuje Bakić.

Društveno odgovorno poslovanje HT-a

HT godinama svojim projektima - od kojih je najpoznatiji upravo Zajedno smo jači - promiče društveno odgovorno poslovanje. Ove godine su predstavili još jedan projekt: riječ je o aplikaciji/igrici Sea Hero Quest čiji je cilj otkriti rane simptome Alzheimerove bolesti. Cilj je ove igre stvaranje najveće baze podataka u svijetu na temu ljudske orijentacije u prostoru. Ta će baza znanstvenicima pomoći da naprave korak naprijed u razvoju novih dijagnostičkih testova za demenciju. Uz znanost i obrazovanje, i hrvatska kultura redovito strada kad država reže izdatke u proračunu. Stoga mnogim umjetnicima znače godišnje nagrade HT-a za umjetničko stvaralaštvo u sklopu projekta T-HT@MSU. Kao, uostalom, i književnicima financijske nagrade za najbolji roman@tportal.hr. Roditelji s malim bebama pozdravili su besplatnu aplikaciju Hrvatskog Telekoma Bebin kalendar dohrane koja pomaže odabrati pravilnu prehranu za djecu od šest mjeseci do dvije godine.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!