'Nikad nisam vidio nešto što me toliko prizemljilo', rekao je glavni izvršni direktor Forda Jim Farley, prepričavajući za The Telegraph svoj nedavni posjet Kini. 'Cijena i kvaliteta njihovih vozila daleko su superiornije od onoga što vidim na Zapadu', upozorio je u srpnju. 'U globalnoj smo utrci s Kinom, i to ne samo kad je riječ o električnim vozilima. Ako izgubimo tu bitku, Ford nema budućnost.'

Farley nije jedini zapadni menadžer koji se iz Kine vratio uzdrman. Andrew Forrest, australski milijarder i osnivač rudarskog diva Fortescue, koji snažno ulaže u zelenu energiju, tvrdi da su ga putovanja u Kinu uvjerila da odustane od planova za internu proizvodnju pogonskih sklopova za električna vozila.

'Mogu vas odvesti u kineske tvornice, u kojima ćete stajati uz ogroman transporter, a strojevi će izlaziti iz poda i sami sastavljati dijelove', opisuje Forrest. 'Hodate uz taj transporter i, nakon 800 ili 900 metara, kamion izlazi gotov. Nema ljudi. Sve rade roboti.'

Drugi rukovoditelji svjedoče o golemim 'mračnim tvornicama', u kojima roboti obavljaju toliki dio posla da svjetla ni ne moraju biti upaljena.

'Posjetili smo mračnu tvornicu koja proizvodi nevjerojatan broj mobitela', prisjeća se Greg Jackson, direktor britanske energetske kompanije Octopus. 'Proces je bio toliko automatiziran da nije bilo radnika na proizvodnoj liniji - tek nekoliko njih koji su pazili da sve funkcionira.'

Jackson dodaje da se osjeća snažna promjena: kineska konkurentnost više se ne temelji na niskim plaćama i državnim subvencijama, već na ogromnom broju visokoobrazovanih inženjera koji 'inoviraju kao ludi'.

Od 'jeftine robe' do tehnološkog lidera

Slika Kine kao zemlje jeftine proizvodnje sve je dalje od stvarnosti. Danas je ta država globalni lider u industrijama visokog rasta i visoke dodane vrijednosti – od električnih vozila i baterija do solarnih panela, vjetroturbina, dronova i napredne robotike.

Velik dio te transformacije rezultat je agresivne politike automatizacije, a kineska je vlada sustavno potiče subvencijama, državnim natječajima i lokalnim poticajima.

Prema podacima Međunarodne federacije za robotiku (IFR), Kina je u proteklom desetljeću doživjela doslovno tehnološku revoluciju. Broj industrijskih robota u zemlji skočio je sa 189 tisuća u 2014. na više od dva milijuna u 2024. godini.

Ti roboti uključuju sve od mehaničkih ruku za zavarivanje i montažu do agilnih pauk-robota koji obavljaju precizne i brze zadatke poput pakiranja ili 3D ispisa.

Testiraju stotine tisuća novih robota

Samo prošle godine Kina je instalirala 295 tisuća novih robota. Usporedbe radi, Njemačka ih je instalirala 27 tisuća, SAD 34 tisuće, a Velika Britanija tek dvije i pol tisuće. No nije riječ samo o brojkama: Kina nadmašuje zapadne konkurente i u njihovoj gustoći.

Sada ima 567 robota na svakih 10.000 radnika u proizvodnji, Njemačka 449, SAD 307, a Velika Britanija svega 104. Viša razina automatizacije, smatraju stručnjaci, znači i veću produktivnost, a s njom i veću konkurentnost gospodarstva.

No, prema analitičaru Rianu Whittonu iz tvrtke Bismarck Analysis, kineski napredak u robotizaciji ima i demografsku dimenziju. 'Kina ima ozbiljan problem starenja stanovništva, a industrija joj je tradicionalno radno intenzivna', objašnjava. 'Automatizacijom pokušavaju preventivno nadomjestiti manjak radne snage i tako steći prednost pred konkurencijom.'

U sklopu državnog programa 'Proizvedeno u Kini', lokalne vlasti nude porezne olakšice koje pokrivaju do 20 posto troškova tvrtki za nabavu industrijskih robota, a ta je politika poznata pod nazivom jiqi huanren – što doslovno znači 'zamjena ljudi strojevima'.

Zapad pod pritiskom

Kombinacija napredne tehnologije i ogromnog proizvodnog kapaciteta kineskih tvrtki stvara ozbiljne glavobolje zapadnim brendovima. Najvidljiviji dokaz toga nalazi se na cestama, na kojima kineski električni i hibridni automobili sve više osvajaju tržište.

U Velikoj Britaniji, primjerice, proizvođač BYD iz Shenzhena u rujnu je ostvario deset puta veću prodaju nego godinu ranije, čime je pretekao marke poput Minija, Renaulta i Land Rovera. A za razliku od 'tragičnih' kineskih automobila koje su nekoć ismijavali Jeremy Clarkson i ekipa iz 'Top Geara', današnji BYD-ovi modeli hvaljeni su zbog pristupačne cijene i kvalitetno opremljenih interijera.

'Najimpresivnija stvar njihove automobilske industrije je brzina kojom rade', kaže Mike Hawes, direktor britanskog Društva proizvođača i trgovaca motornim vozilima (SMMT). 'Mogu razviti i proizvesti novi model za otprilike upola manje vremena nego većina europskih proizvođača.'

Sander Tordoir, glavni ekonomist u Centru za europsku reformu, smatra da Europa i Ujedinjeno Kraljevstvo moraju snažnije poticati robotizaciju ako žele ostati u igri. 'Robotika može dramatično povećati produktivnost gospodarstva. Ako Kina prednjači u tome, moramo je pokušati sustići, osobito zato što i Europa ubrzano stari', kaže.

Automatizacija ne mora značiti gubitak radnih mjesta

Prema njemu, ulaganje u robotiku ima i stratešku važnost: riječ je o sektoru koji izravno utječe na vojno-industrijski potencijal države. 'Rasprava o industrijskoj politici morat će uključiti i načine na koje izgraditi konkurentna tržišta i smanjiti kinesku prednost, a ona nije uvijek rezultat slobodnog tržišta', dodaje.

Suprotno raširenom mišljenju, automatizacija ne mora značiti gubitak radnih mjesta, dapače. 'Zemlje koje su u vrijeme prvog 'kineskog šoka' 2000-ih bile više automatizirane, zadržale su više industrijskih radnih mjesta', kaže Whitton. 'Prava opasnost nije u robotima, nego u izostanku modernizacije.'

Drugim riječima, ako Zapad ne uhvati korak s Kinom, njegove će tvornice doista postati mračne. Ali ovaj put zato što u njima više neće biti nikoga.