Prema Güttlerovim navodima, od procijenjenih 80 milijuna prodanih automobila u 2025. godini, više od 20 milijuna su električna vozila, što potvrđuje ubrzanu elektrifikaciju cestovnog prometa. Iako su brojke u Hrvatskoj još relativno skromne, električni automobili sve su prisutniji i na domaćim cestama.

U prvoj polovici godine proizvodnja električne energije iz vjetra i sunca prvi je put globalno nadmašila proizvodnju iz ugljena, što predstavlja povijesnu prekretnicu u svjetskom energetskom miksu. Istodobno, ulaganja u niskougljične izvore energije dosegnula su oko 2.200 milijardi dolara, dvostruko više nego ulaganja u fosilnu infrastrukturu.

Istaknuo je da emisije CO2 u Kini ne rastu već gotovo dvije godine, uz naznake mogućeg pada. Analitičari, navodi Güttler, pomno prate radi li se o privremenom zastoju ili o početku dublje strukturne transformacije kineskog gospodarstva.

Globalne emisije CO2 u 2025. procjenjuju se na oko 43 milijarde tona, što je vrlo blizu razinama iz 2024. godine. Od toga 38,9 milijardi tona dolazi iz fosilnih goriva, a 4,1 milijarda tona iz korištenja zemljišta. Rast emisija iz fosilnih izvora u 2025. godini, prema tim podacima, uravnotežen je smanjenjem emisija iz sektora korištenja zemljišta. Guttler pritom podsjeća da su šume u Hrvatskoj 'veliki ponor CO2 reda veličine oko pet milijuna tona godišnje'.

Među domaćim dobrim vijestima ističe se da je instalirani kapacitet solarnih elektrana u Hrvatskoj premašio 1 GW. Unatoč administrativnim i tehničkim preprekama, očekuje se daljnji rast te sve veći broj solarnih panela na krovovima, parkiralištima i otvorenim površinama.

U tijeku su i pripreme za rad Socijalnog fonda za klimatsku politiku, namijenjenog ranjivim kućanstvima, korisnicima prijevoza i mikropoduzećima. Cilj fonda je ublažavanje rasta troškova stanovanja i prijevoza koji mogu nastati kao posljedica klimatskih politika, a u Hrvatskoj njime koordinira Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije.

Oporavak ozonskog omotača i jačanje sustava upozorenja

Güttler navodi da se ozonska rupa i dalje oporavlja, a u 2025. godini bila je najmanja u posljednjih pet godina. Iako će za potpuni oporavak biti potrebna još desetljeća, smanjenje emisija tvari koje oštećuju ozonski omotač pokazuje da međunarodna suradnja može dati konkretne rezultate, što vidi kao važnu pouku i za borbu protiv globalnog zagrijavanja.

Na globalnoj razini, Svjetska meteorološka organizacija (WMO) radi na uspostavi nacionalnih sustava ranog upozoravanja, koji danas postoje u oko 60 posto država svijeta. U Europi i Hrvatskoj upozorenja na ekstremne vremenske pojave dostupna su putem EUMETNET-ova sustava Meteoalarm te na mrežnim stranicama DHMZ-a.

Velik tehnološki iskorak ostvaren je i u području meteorologije. ECMWF je u operativnu upotrebu pustio prvu generaciju prognostičkog sustava temeljenog na umjetnoj inteligenciji i strojnome učenju. U narednim godinama očekuje se paralelni razvoj klasičnih i AI sustava, koji bi se trebali međusobno nadopunjavati radi točnijih i bržih prognoza. Globalne prognoze ECMWF-a pritom služe kao rubni uvjeti za nacionalni prognostički sustav ALADIN/ALARO kojim se koristi DHMZ.

Sateliti i otvoreni podaci

Europa nastavlja jačati svoju satelitsku infrastrukturu, a u 2025. godini posebno se izdvaja lansiranje satelita MTG-S1 u okviru programa EUMETSAT. Takva mjerenja omogućuju preciznije praćenje i prognoziranje olujnih nevremena, uključujući i ona koja pogađaju Hrvatsku.

Važan korak prema transparentnosti i dostupnosti informacija jest i činjenica da su podaci s automatskih meteoroloških postaja DHMZ-a, uspostavljenih kroz projekt METMONIC, postali javno dostupni putem internetske platforme meteopodaci.dhz.hr. Riječ je o ključnom čvorištu za razmjenu vremenskih podataka s domaćim i međunarodnim partnerima, ali i za građane i gospodarstvo.

Güttler zaključuje da godina pred nama neće biti laka, no podaci iz 2025. jasno pokazuju da se, unatoč globalnim krizama, napredak u klimatskoj tranziciji i prilagodbi ipak ostvaruje. 'Idemo dalje', poručio je ravnatelj DHMZ-a.