predviđanje katastrofa

Znanstvenici smislili način kako će bolje predvidjeti gdje će i kada eruptirati vulkani

  • Autor: Mladen Smrekar
  • Zadnja izmjena 07.08.2019 06:36
  • Objavljeno 07.08.2019 u 06:36
Kaldere, urušeni vrhovi vulkana, odgovorne su za neke od najkatastrofalnijih erupcija i veoma su opasne, upozoravaju znanstvenici

Kaldere, urušeni vrhovi vulkana, odgovorne su za neke od najkatastrofalnijih erupcija i veoma su opasne, upozoravaju znanstvenici

Izvor: Profimedia / Autor: N.N.

Novim modelima stručnjaci su točno odredili katastrofe iz prošlosti pa vjeruju da se iste metode mogu primijeniti i za precizan izračun odakle nam prijeti najveća opasnost u budućnosti

Nije svaka vulkanska erupcija katastrofa nalik onoj kad se probudio Vezuvu, s rijekama lave i letećim stijenama koje su zatrpale Pompeje. Ponekad se vrhovi vulkana urušavaju, tvoreći kilometarska udubljenja, zvana kaldere. A kad rijeke magme navru iz udubljenja, male erupcije počnu istiskivati opasne količine lave i plina.

No, lokacije i razinu prijetnji teško je predvidjeti; erupcije se ponekad mogu dogoditi kilometrima daleko od središta kaldere. Zbog toga se gradovi smješteni na ili u blizini vulkanskih polja, poput Napulja u Italiji, suočavaju sa stalnom opasnošću od otrovnog vulkanskog plina, pepela i erupcija lave.

Opasnost vreba iz kaldera

Sada je, međutim, skupina znanstvenika smislila kako točno utvrditi gdje se na površini vulkana ili u vulkanskim poljima kaldere mogu pojaviti erupcije.

'Kaldere su odgovorne za neke od najkatastrofalnijih erupcija i veoma su opasne', zapisali su znanstvenici u novoj studiji objavljenoj u časopisu Science Advances. 'Lokalno stanovništvo često podcjenjuje tu opasnost.'

Kilauea

Izvor: Profimedia / Autor: N.N.

Havajska vulkanska planina Kilauea prepuna je kaldera. Erupcije su prošle godine natjerale 1500 ljudi da napuste svoje domove.

'Iz tih otvora lava izlazi poput fontane, koja potom gmiže krajolikom poput puža', kaže Eleonora Rivalta, vodeća autorica studije. Znanstvenici se nadaju da bi njihov model mogao pomoći stanovnicima da se bolje pripreme i predvide buduće erupcije.

Magminina krivudava putanja

Magma, tekuća ili polutuća stijena ispod Zemljine kore, čini većinu plašta našeg planeta. Kada magma krene prema površini nastaju erupcije vulkana.

Sicilijski vulkan Etna ponovno je erumpirao ovih dana

Sicilijski vulkan Etna ponovno je erumpirao ovih dana

Izvor: Profimedia / Autor: N.N.

Magma voli ići linijom najmanjega otpora. Shvate li kojim putem magma ide, znanstvenici bi mogli predvidjeti gdje će izbiti na površinu. Rivaltin tim otkrio je da otvori kroz koje probija magma često služe za jednokratnu uporabu. To znači da se magma probija kroz njih jednom i nikad više.

Rivalta i njezini kolege iskoristili su ta otkrića kako bi napravili računalne modele budućih putova magme do površine. Usporedili su predviđanja svog modela s poznatim eruptivnim ponašanjem otvora u Flegrejskim poljima, kalderi nadomak Napulja. Ovo aktivno vulkansko polje, široko osam kilometara, prvi je put erumpiralo prije gotovo 50.000 godina. Posljednja velika erupcija dogodila se 1538.

Prije godinu dana Kilauea je erumpirala i za sobom ostavila pustoš. Vulkan ne miruje ni danas

Izvor: Društvene mreže / Autor: FOBOS PLANET

Rivaltin model precizno je preslikao 70 erupcija u Flegrejskim poljima u posljednjih 15.000 godina, uključujući razornu erupciju Monte Nuova 1538. godine.

Predviđanje sljedeće erupcije Yellowstonea

Između 1600. i 2017. godine oko 278.880 ljudi širom svijeta smrtno je stradalo od posljedica erupcija vulkana, uključujući nestašicu hrane i pojavu tsunamija.

Smrtnost je opala u posljednjih tridesetak godina, zapisao je geograf Matthew Blackett u časopisu The Conversation. Ne zato što sad znanstvenici bolje predviđaju erupcije, već zato što su se one događale daleko od gosto naseljenih područja.

  • +39
  • +36

Vulkan Kilauea

Izvor: Profimedia / Autor: L.E. Baskow/LeftEyeImages

Rivalta se nada da će rezultati njenih istraživanja stanovnicima gradova poput Napulja pružiti više informacija o nadolazećim erupcijama. Novi model želi primijeniti i na sicilijskoj Etni i pomoću njega ispitati supervulkan ispod nacionalnog parka Yellowstone.

Taj je ogromni vulkan zadnji put eruptirao prije više od 640.000 godina. Dođe li do nove erupcije, pepeo iz supervulkana zatrpao bi ogromna područja sjevernoameričkog kontineta.

Nakon posljednje erupcije Yellowstone se urušio i stvorio kaldere duž površine veličine 1500 četvornih kilometara.

'Yellowstone je kaldera s nebrojeno puno otvora', kaže Rivalta. 'Bilo bi dobro znati odakleprijeti najveća opasnost.'

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!