ronna u službi zdravlja

Upoznajte domaćeg robota koji pomaže neurokirurzima u Dubravi, a sljedeće na redu su mu - operacije kralježnice

  • Autor: Miroslav Wranka
  • Zadnja izmjena 22.07.2018 14:56
  • Objavljeno 22.07.2018 u 14:56
tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Miroslav Wranka

Dobra ideja, izvrstan tim, financijska potpora i deset godina rada rezultirali su nastankom robota koji u Kliničkoj bolnici Dubrava redovno asistira pri složenim medicinskim zahvatima, a uskoro će se poduhvatiti onih još složenijih, otkriva nam jedan od njegovih kreatora, profesor Bojan Jerbić

Četvrta generacija neurokirurškog robota Ronna G4 nedavno je dobila glavnu nagradu u kategoriji najboljih inovacija (Best Integration and Innovation Award) tijekom međunarodnog simpozija Hamlyn o medicinskoj robotici u Londonu (Velika Britanija). Konkurencija je bila oštra. Osim Ronne, predstavljeno je još osam projekata s područja medicinske robotike iz Njemačke, Kanade, Nizozemske, SAD-a, Italije, Koreje i Švicarske.

Uspjeh robota - djela domaće pameti i truda u koje je dosad uloženo više od dva milijuna eura - nije ostvaren tijekom noći.

Ronnu se od 2016. godine koristi kao asistenta pri neurokirurškim zahvatima u Kliničkoj bolnici Dubrava na tjednoj bazi. Ali priča o počecima seže još dalje u prošlost.

  • +12
  • +9

Upoznajte domaćeg robota koji pomaže neurokirurzima

Izvor: Boris Jerbić / Autor: Projekt RONNA

Deset godina razvoja

'Projekt Ronna nastao je kada su mi prije skoro deset godina doc. dr. sc. Darko Chudy, neurokirurg iz KB-a Dubrava, i prof. dr. sc. Gojko Nikolić, dugogodišnji suradnik Fakulteta strojarstva i brodogradnje, predstavili problem stereotaktičke navigacije u neurokirurgiji.

Već tada su se za tu namjenu koristile tehnologije temeljene na računalnom vidu. Putem stereovizijskog sustava računalo bi projiciralo na radiološkoj snimci položaj kirurškog instrumenta u odnosu na položaj pacijenta, što bi pomagalo kirurgu u navigaciji.

Odmah mi je palo na pamet to da bi se iste informacije, budući da su u digitalnom obliku, mogle iskoristiti tako da instrumentom upravlja robot umjesto kirurga. To je dakako bilo lakše zamisliti nego poslije ostvariti, jer robotska tehnologija nije učinkovita u prostornim zadaćama kada radne točke nisu unaprijed zadane, kao u industrijskim primjenama', rekao je tportalu Bojan Jerbić, profesor pri zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje.

Prvi projekt Ronne prijavili su Hrvatskom institutu za tehnologiju i dobili za to vrijeme vrlo dobru financijsku potporu koja je omogućila nabavku tehnologije potrebne za početak istraživanja. Projekt je u međuvremenu dobio i potporu Europskog fonda za regionalni razvoj.

Bojan Jerbić

Bojan Jerbić

Izvor: Pixsell / Autor: Igor Kralj/PIXSELL

Dobra ideja i izvrstan tim

U vrijeme u kojem su počinjali ideja primjene robota u kirurgiji nije bila nova, ali robotska tehnologija nije davala očekivane rezultate. 'Smatrao sam kako je pogrešno ustrajati na usavršavanju tehničkih komponenata, već sam projekt usmjerio prema razvoju inteligentnih upravljačkih modela čiji je cilj stvaranje sposobnosti sustava da se prilagođava vlastitim nesavršenostima. Taj put se na kraju pokazao kao ključan za uspjeh Ronne', istaknuo je Jerbić.

Uspio je, dodao je, izgraditi izvrstan tim istraživača bez kojih ne bi bilo moguće realizirati tako iznimno kompleksan projekt. Sljedeći važan moment u projektu bila je suradnja s dr. Chudyjem i njegovim timom. 'Iako neurokirurg, dr. Chudy posjeduje zavidnu tehničku kulturu, pa je s njime suradnja uvijek vrlo konstruktivna.

Pokazao je iznimnu znanstvenu i profesionalnu smjelost kada smo Ronnu pripremili za klinička ispitivanja i kada je laboratorijska istraživanja trebalo prevesti u primjenu. Vjerujte mi, to nije jednostavan korak, no dr. Chudy je pokazao nesvakidašnje povjerenje u naš tim', naglasio je Jerbić.

Spomenuta klinička ispitivanja počela su u ožujku 2016. godine. Od tada do danas Ronna redovito operira, uz manje prekide zbog uvođenja novih rješenja.

Bojan Jerbić

Izvor: Pixsell / Autor: Igor Kralj/PIXSELL

Uskoro i operacije kralježnice

Ronna je predviđena za različite precizne minimalno-invazivne neurokirurške zahvate. 'Do sada je najviše izvedeno neurokirurških biopsija, a u skoroj budućnosti očekujemo njenu primjenu i pri operaciji kralježnice', najavio je Jerbić.

Najveća vrijednost Ronne u odnosu na slične tehnologije u svijetu visoka je razina autonomije i preciznost izvođenja zahvata. Iako vrlo složen, sustav je jednostavan za primjenu te je, zahvaljujući nizu kognitivnih upravljačkih modela, liječnička interakcija s Ronnom intuitivna.

'Liječnici ne trebaju ništa znati o robotskoj tehnologiji ili računalnom vidu. Operativni postupak provodi se na vrlo sličan način kao i prije, ali mnogo jednostavnije, brže i preciznije', istaknuo je Jerbić.

Idući korak: Nuklearke

Ronna je u stalnom razvoju, tako da neće stati na sadašnjoj četvrtoj generaciji. 'To je zasigurno projekt koji će odrediti barem još jednu generaciju istraživača koji dolaze iza mene. Zahvaljujući ogromnim iskustvima koja smo stekli kroz razvoj Ronne i njenu primjenu u klinici, iznjedrili smo potpuno nove ideje koje smo konkretizirali kroz novi projekt pod nazivom Nero. Doživljavamo ga kao mlađeg brata Ronne.

Taj smo projekt započeli s tvrtkom INETEC, koja ima međunarodni ugled u proizvodnji specifičnih robota za inspekciju nuklearnih elektrana.

Suradnja s tvrtkom INETEC donijela je u naš tim snažnu tehnološku potporu te ćemo vrlo brzo biti u stanju predstaviti neka potpuno nova i revolucionarna rješenja u području robotske neuronavigacije', zaključio je Jerbić.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!