Vjerojatno vam se to barem jednom dogodilo: uzeli ste pametni telefon u ruke da biste nešto provjerili. Niste se ni okrenuli, a već ste potrošili sat vremena na skrolanje.

Niste jedini. Prema rezultatima nedavno provedenog istraživanja, ljudi procjenjuju da više od trećine vremena na mobitelima provode bez jasne svrhe.

Nije problem samo u tome jeste li donijeli nerazboritu odluku, već i u tome što smo potkopani imerzivnom prirodom tehnologije, piše BBC.

Istraživanja koja je naručio Virgin Media O2 pokazala su da odrasli ljudi u Ujedinjenom Kraljevstvu u prosjeku provode četiri sata dnevno s telefonom u rukama, a 36 posto tog vremena nije imalo jasan cilj. Izvješće je također otkrilo da su mnogi ljudi svjesni alata za kontrolu vremena provedenog ispred ekrana, ali im teško polazi za rukom pronaći volju za njihovo korištenje.

Ispitanici su izjavili da je njihova upotreba pametnih telefona bila uglavnom namjerna - uključujući radnje poput slanja poruka, korištenja karata ili provjere vremena. Ali također su priznali da besmisleno listaju po društvenim mrežama i drugim aplikacijama.

Prema rezultatima istraživanja, oni koji su rekli da provode više vremena koristeći mobitel bez jasnog razloga također češće prijavljuju negativna iskustva, uključujući lošiji osjećaj nakon toga ili gledanje štetnog ili neugodnog sadržaja. Istraživanje Age of Autopilot temelji se na uvidima iz triju istraživanja provedenih između 2024. i 2026. godine, a obuhvatilo je oko 6000 ljudi u dobi od 16 i više godina.

Važan prvi korak

Pojedini stručnjaci upozoravaju da oslanjanje na statistiku vremena provedenog ispred ekrana koje sami ispitanici unose ne može uhvatiti potpunu sliku što se događa dok su ispred zaslona. Ipak, takvi podaci i istraživanja mogu biti korisni jer daju naznaku toga da ljudi postaju svjesniji svojih navika, što je važan prvi korak ako ih se želite riješiti.

Ključ za razumijevanje utjecaja vremena provedenog ispred ekrana je znati da ono nije uvijek jednako loše ili dobro, već identificirati kad može dovesti do neželjenog ponašanja ili opasnih aktivnosti, kao što je provjeravanje telefona tijekom vožnje.

Ljudi bi trebali izbjegavati previše osuđivati ​ nesvrsishodnu upotrebu telefona jer skrolanje nekima među nama pruža opuštanje, distrakciju, humor ili osjećaj povezanosti.

Ali treba se zapitati puni li nam doista to baterije ili smo nakon toga podjednako ispražnjeni, ako ne i više. Istraživanja kao što je Age of Autopilot također su prilika za ispitivanje kako dizajn pametnih telefona utječe na naše navike.

Primjerice, dizajn obavijesti aplikacija uključenih po zadanim postavkama nije baš prijateljski nastrojen prema korisnicima te bi isključivanje notifikacija za sve osim osnovnih aplikacija moglo biti jedan od načina za ostvarivanje veće kontrole nad njima.

Savjeti za suzbijanje besmislenog skrolanja također bi mogli uključivati ​​provođenje više vremena u aktivnostima koje nisu povezane s digitalnim svijetom.