Znanstvenici već gotovo 100 godina proučavaju vrstu koja ih zbunjuje svojim ponašanjem i načinom razmnožavanja.

Radi se o ribi 'amazonska moli', nazvanoj po plemenu ratnica iz grčke mitologije. U rijekama Meksika i južnog Teksasa ova mala srebrna riba okuplja se u jata sastavljena isključivo od ženki. Naime ona ima neobičan način razmnožavanja nazvan ginogeneza, pri čemu koristi mužjakovu spermu samo za pokretanja razvoja jajne stanice. Kad razvoj krene, odbacuje njegov DNK i rađa se nova ženka, klon njene majke.

Znanstvenici su dugo smatrali da su vrste koje se sastoje isključivo od ženki na putu za izumiranje jer se štetne mutacije s vremenom nakupljaju u njihovim genima. No ova vrsta odolijeva izumiranju posljednjih 100 tisuća godina, a nova istraživanja otkrivaju da bi nespolne vrste mogle biti otpornije nego što se mislilo.

Za razliku od spolnog razmnožavanja, koje podrazumijeva pronalazak partnera suprotnog spola i razmjenu DNK-a, nespolno razmnožavanje puno je jednostavnije: nema potrebe za pronalaženjem partnera, a na potomke se prenosi 100 posto gena.

Ključ je u učinkovitosti

Pa zašto je onda nespolno razmnožavanje tako rijetko? Jer je ono spolno učinkovitije.

Kako za BBC objašnjava Dave Speijer, evolucijski biolog sa Sveučilišta u Amsterdamu, tijekom spolnog razmnožavanja DNK roditelja premješta se u procesu koji se naziva rekombinacija. Tako svaki potomak dobiva jedinstvenu kombinaciju gena, što znači da postoji veća genetska raznolikost jer svaka jedinka ima drugačiju mješavinu gena.

Bez takvog genetskog preslagivanja dolazi do pogrešaka prilikom kopiranja DNK, koje se potom prenose, a u slučaju amazonske moli pronađen je alternativni način da se zaobiđu evolucijska pravila.

'Uvijek postoje mehanizmi koji reguliraju stopu mutacija', kaže Speijer, 'čak i ako ih još ne razumijemo u potpunosti.'

Otkriće koje bismo i mi mogli iskoristiti?

Nova studija sugerira da je tajna u konverziji gena, obliku genetskog popravka koji se javlja u brojnim organizmima, čak i u ljudskom. Naime kod spolnih vrsta svaka jedinka obično nosi dvije kopije većine gena - jednu od majke i jednu od oca. Kad dođe do oštećenja DNK, stanice ponekad koriste jednu kopiju gena kao predložak za popravak druge te se čini da upravo taj mehanizam igra važnu ulogu u održavanju genoma amazonske moli.

Njegovim sekvenciranjem znanstvenici su otkrili da su dijelovi DNK više puta 'prepisani' konverzijom gena, što bi objasnilo kako se ograničava nakupljanje štetnih mutacija u DNK. Znanstvenici pretpostavljaju da je amazonska moli ovu sposobnost razvila iz slučajnog susreta svog pretka, atlantske moli, s mužjakom jedrenjarke prije otprilike 100 tisuća godina. Za razliku od hibrida, koji rezultiraju neplodnim potomstvom, ovo je sparivanje proizvelo lozu sposobnu za reprodukciju bez spola, a upravo je to vjerojatno ključno za sposobnost ove male ribe za tako sveobuhvatnu konverziju gena.

Implikacije ovog otkrića sežu puno dalje od samih riba i mogle bi imati utjecaj na ljudsku biologiju. Jer sve što može unaprijediti naše razumijevanje genetskih mutacija i prirodne strategije za suočavanje s njima bit će korisno na duge staze.