STIŽE MINI LEDENO DOBA?

Sunce neočekivano ulazi u fazu mirovanja

Tportal

Tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Američki su astronomi danas na godišnjoj konferenciji na Sveučilištu New Mexico u Las Crucesu objavili da bi aktivnosti Sunca, suprotno svim očekivanjima, u narednim godinama mogle biti značajno slabije nego što je uobičajeno

Ovakav razvoj stvari potvrdila su neka neobična očitanja, među kojima i sunčevih pjega te slabljenja magnetskih aktivnosti nedaleko od Sunčevih polova.

Čini se da rezultati triju odvojenih studija pokazuju da čak i sadašnji ciklus sunčevih pjega, koji bi trebao ići prema maksimumu, otkriva da se Sunce zapravo kreće prema razdoblju mirovanja te da bi se njegove aktivnosti u 11-godišnjem ciklusu mogle značajno smanjiti ili čak nestati.

Hrvatski stručnjak za Sunce dr. sc. Bojan Vršnak kaže da stručnjaci o tome raspravljaju već posljednjih nekoliko godina. 'Već par godina teoretičari predviđaju da bi ovaj ciklus Sunca trebao biti jači od prijašnjih, koji su i sami bili dosta snažni, međutim empiričari su na temelju mjerenja tvrdili da će biti slab. Ja sam skloniji ovoj empirijskoj varijanti. Mislim da bi to stvarno mogao biti dosta slabiji ciklus od nekoliko prethodnih. Aktivnosti Sunca inače se povezuju s globalnim zatopljenjem, pa je teško razlučiti koliki je utjecaj na klimu ima Sunce, a koliki čovjek. Ako Sunčev ciklus stvarno značajno oslabi, dobit ćemo jasnije odgovore na ovo pitanje. Efekt bi trebao postati očit kroz nekoliko godina', rekao je dr. Vršnak.

U istraživanjima su analizirana slabljenja električnih struja u Sunčevoj unutrašnjosti, blijeđenje pjega na Sunčevoj površini, te promjene u koroni u polarnim područjima.

'Ovo je vrlo neobično i neočekivano', rekao je Frak Hill, pomoćni direktor National Solar Observatory's Solar Synoptic Networka. 'No činjenica da tri neovisne studije Sunca pokazuju u istom smjeru snažan je indikator da bi ciklus Sunčevih pjega mogao ući u hibernaciju.'

Sunčeve pjege – indikatori aktivnosti

BBSO

BBSO

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Sunčeva pjega

Sunčeve pjege su prolazne pojave u fotosferi Sunca. Nastaju u snažnim magnetskim poljima koja su izronila na površinu Sunca iz dubljih slojeva i koja sputavaju konvekciju, odnosno prijenos energije prema van. Tako se stvaraju tamnija područja s nižom temperaturom (3000 – 4500 K) u odnosu na okolnu (5780 K). Dok se kreću površinom Sunca, pjege se šire i sužavaju, a veće mogu imati promjer i do 80.000 km, što je gotovo dvostruko više od promjera planeta Neptuna, tako da se ponekad bez teleskopa mogu vidjeti na Zemlji. Mogu se kretati brzinom od nekoliko stotina metara u sekundi. Traju od nekoliko dana do nekoliko tjedana, a povezane su s koronalnim lukovima, Sunčevim bakljama i koronalnim izbačajima masa u kojima se često stvaraju solarne oluje. Kako Sunce ulazi u fazu jačanja svojih aktivnosti, broj pjega na njemu se povećava. Međutim, nova mjerenja otkrivaju da se njihov broj u posljednje vrijeme ne povećava kako je bilo predviđeno.

Astronomi proučavaju pjege na Suncu jer su njihov broj i učestalost pojavljivanja indikatori Sunčevih aktivnosti koje slijede 11-godišnji ciklus. Suncu obično treba 5,5 godina da iz solarnog minimuma, u kojem su pjege rijetke, dođe do solarnog maksimuma u kojem postaju brojnije.

Manja opasnost za satelite i električne sustave

Sunce je trenutno usred perioda koji je označen kao ciklus 24 i kreće se prema maksimumu aktivnosti koji bi se trebao dogoditi 2013. ili 2014. godine. Međutim nova očitanja pokazuju da će aktivnosti sljedećeg 11-godišnjeg solarnog ciklusa biti značajno slabije. To pak znači da će biti i manje solarnih oluja koje bi inače mogle ugroziti satelite i sustave opskrbe električnom energijom na Zemlji.

Autori istraživanja kažu da bi se čak moglo dogoditi da Sunce uđe u drugi Maunderov minimum poput onoga koji je možda rezultirao malim ledenim dobom u Europi od 1645. do 1715. godine kada na Suncu gotovo da nije bilo pjega.

Međutim, neki astronomi ističu da su Sunce i njegove aktivnosti previše složeni te da utjecaj Sunčevih aktivnosti na klimu na Zemlji nije toliko očit da bi se na temelju novih očitanja moglo najavljivati neko ozbiljno zahlađenje. Također napominju da su za Maunderova minimuma u 17. stoljeću zime bile hladnije, ali ne i ljeta te da je pad temperatura na američkom kontinentu bio manji nego u Europi.

 



Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi