Umjetna inteligencija već mijenja način na koji funkcionira zdravstveni sustav - od dijagnostike do planiranja terapije - no novo istraživanje pokazuje da budući zdravstveni radnici još nisu u potpunosti spremni za tu promjenu
Studija je objavljena u znanstvenom časopisu Croatian Medical Journal, a provedena je lani u svibnju i lipnju među 443 studenta medicine i sestrinstva na Sveučilištu Bilecik Şeyh Edebali u Turskoj. Pokazala je da postoji jasna povezanost između razumijevanja umjetne inteligencije i spremnosti za njezinu primjenu u medicini: što studenti bolje razumiju AI, to su spremniji koristiti ga u praksi.
U prosjeku su pokazali relativno dobru spremnost za upotrebu umjetne inteligencije – ostvarivši oko 71 bod od mogućih 110. No njihova razina znanja o toj tehnologiji osjetno je niža, s prosjekom od oko 60 od moguća 84 boda. To upućuje na nesrazmjer: studenti su spremni koristiti AI, ali ga ne razumiju dovoljno.
vezane vijesti
Najveća povezanost između znanja i spremnosti vidi se u osnovnom razumijevanju i praktičnoj upotrebi tehnologije, a etički aspekti i kritičko promišljanje znatno su slabije razvijeni.
Istraživanje pokazuje i razlike. Studenti medicine imaju nešto višu razinu i znanja i spremnosti za primjenu umjetne inteligencije od studenata sestrinstva. U prosjeku su na testu spremnosti ostvarili oko 75 bodova dok su studenti sestrinstva imali oko 68. Slično vrijedi i za znanje: studenti medicine imali su oko 61 bod, a studenti sestrinstva oko 59.
Razlika nije velika, ali je dosljedna, što upućuje na utjecaj obrazovnog programa. Medicinski studiji češće uključuju rad s tehnologijom i analizom podataka, a sestrinstvo je više usmjereno na kliničku praksu i rad s pacijentima.
Većina studenata već koristi AI
Umjetna inteligencija već je dio svakodnevice studenata. Gotovo polovica (49,9 posto) koristi je za akademska istraživanja, a njih 31,8 posto za svakodnevno informiranje. Samo 6,5 posto studenata nikada nije koristilo AI. Unatoč tome, formalno obrazovanje o umjetnoj inteligenciji i dalje je rijetko. Takvu edukaciju prošlo je 21,9 posto studenata medicine i 10,8 posto studenata sestrinstva, piše Croatian Medical Journal.
Najveće razlike vide se u praksi. Studenti koji aktivno koriste umjetnu inteligenciju ili su otvoreni za njezin razvoj imaju uvjerljivo najvišu razinu spremnosti te njihovi rezultati dosežu u prosjeku gotovo 84 boda, a oni koji ne planiraju koristiti AI imaju oko 61 bod. Drugim riječima, iskustvo s tehnologijom pokazuje se važnijim od samog formalnog obrazovanja.
Velika većina studenata, njih 77,2 posto, smatra da će umjetna inteligencija imati važnu ulogu u budućnosti zdravstva. Istodobno 46,3 posto vjeruje da AI neće zamijeniti zdravstvene radnike, a njih 40,9 posto smatra da će ih djelomično zamijeniti. Upravo ta druga skupina, koja očekuje djelomične promjene, pokazuje i najvišu razinu razumijevanja umjetne inteligencije.
Znanje o AI-u i dalje površno
Kad je riječ o vlastitoj procjeni znanja, gotovo polovica studenata (46,5 posto) smatra da ima srednju razinu razumijevanja AI-a. Dodatnih 22,1 posto ocjenjuje svoje znanje kao dobro, a samo 5,2 posto kao vrlo dobro. Najveći nedostaci primjećuju se u razumijevanju ograničenja tehnologije i etičkih pitanja, poput pristranosti algoritama, zaštite podataka i odgovornosti u medicinskoj praksi.
Zaključak studije je da obrazovni sustavi ne prate dovoljno brzo razvoj umjetne inteligencije. Autori upozoravaju da je nužno uvesti strukturirano, praktično i etički usmjereno obrazovanje o AI-u u zdravstvene studije jer postoji rizik da budući liječnici i medicinske sestre uđu u sustav u kojem koriste tehnologiju koju ne razumiju dovoljno, što može utjecati na kvalitetu i sigurnost skrbi za pacijente.
