Američki znanstvenik Craig Venter došao je u fokus javnosti kad je 2000. godine prvi sekvencirao ljudski genom, a potom opet 2010. godine kad je stvorio prvi 'sintetički oblik života'.

Rođen kao John Craig Venter 1946. godine u Salt Lake Cityju, od malih je nogu pokazivao da je izuzetno inteligentan. Škola ga nije previše zanimala iako je s lakoćom polagao ispite. Sredinom 1960-ih prijavljuje se u mornaricu gdje završava obuku za medicinskog tehničara.

No, nakon što je odbio izvršiti naredbu nadređenog, završava na vojnom sudu, a potom i u Vijetnamu gdje je godinu dana radio kao bolničar u poljskoj bolnici. Za Ventera to je vrijeme bilo posebno traumatično, a za dlaku je izbjegao smrt nakon što je granata pala blizu mjesta na kojem je spavao. Koliko je boravak u Vijetnamu ostavio traga na njemu možda najbolje govori podatak iz njegove autobiografije, objavljene 2007. godine, u kojoj je otkrio da je bio duboko depresivan i odlučio počiniti samoubojstvo. Srećom za znanost, odustao je od og svog nauma i nastavio sa životom.

Nakon povratka u SAD diplomirao je, a potom i doktorirao fiziologiju i medicinu na Sveučilištu California u San Diegu te se posvetio znanstvenom radu. Iako se još sredinom osamdesetih godina priključio Nacionalnom institutu za zdravlje, na kojem su tada počele pripreme za projekt kojim bi se dekodirao ljudski genom, Venter na kraju u tom projektu nije sudjelovao. Početkom devedesetih napustio je projekt i utemeljio vlastiti institut.

Razvio je metodu kojom je 1995. prvi sekvencirao genom bakterije Haemophilus influenzae. Ali u akademskoj zajednici tu metodu, koja omogućava brzo sekvencioniranje genoma, nisu prihvatili, što mu je onemogućilo pristup državnim sredstvima i nastavak istraživanja. To se promijenilo 1998. godine kad je zahvaljujući 300 milijuna dolara privatnih sredstava koje mu je dala jedna tvrtka mogao nastaviti sa svojim radom i primijeniti svoju metodu na ljudski genom.

Računao je da će mu za sekvencioniranje ljudskog genom trebati tri godine, a na kraju mu je trebalo samo devet mjeseci. Za usporedbu, projekt Ljudski genom, koji je ranije napustio, trebao je trajati 15 godina.

Njegov brzi uspjeh iznenadio je znanstvenu javnost koja je okupljala više od 1000 znanstvenika diljem svijeta koji su radili na projektu Ljudski genom. Ne samo da je prvi sekvencionirao ljudski genom, već je time postavio temelje za novi smjer znanosti o životu i pokrenuo razvoj tehnologije čitanja genetskih informacija.

Zahvaljujući Venteru i njegovoj brzoj metodi, danas je za sekvenciranje gena potrebno tek nekoliko sati.

Međutim, njegov znanstveni rad nije stao samo na tome. Nakon što je sekvencirao 'prirodne gene' okrenuo se proučavanju sintetičkih oblika života. Kad je Venter krenuo u to područje ono je tek bilo u začetku i ideja je bila stvoriti mikroorganizme koji bi se dizajnirali i stvarali prema potrebama različitih industrija - od medicine do biokemije.

Prvu je sintetičku verziju virusa stvorio još 2003. godine u suradnji s dobitnikom Nobelove nagrade, Hamiltonom Smithom. Potom je 2006. godine osnovao neprofitnu organizaciju za istraživanja u sintetičkoj biologiji, Institut J. Craig Venter.

U sintetičkoj biologiji, dr. Venter i njegovi timovi postigli su prekretnicu konstruirajući prvu samoreplicirajuću bakterijsku stanicu kontroliranu kemijski sintetiziranim genomom - dokaz da se genomi mogu digitalno dizajnirati, izgraditi od kemijskih komponenti i "pokrenuti" za pokretanje žive stanice.

Također je težio znanstvenim otkrićima na globalnoj razini. Kroz ekspediciju uzorkovanja oceana Sorcerer II, dr. Venter i njegovi timovi koristili su metagenomiku kako bi otkrili izvanrednu mikrobnu raznolikost, izvijestivši o otkriću milijuna novih gena i proširivši poznati svemir proteinskih obitelji - rad koji je produbio razumijevanje oceanskog mikrobioma i njegove uloge u planetarnim sustavima.

Njegova posvećenost znanosti i genima, pomogla mu je da otkrije kako boluje od raka prostate. Nakon operacije i liječenja, Venter se uspješno vratio svojoj prvoj ljubavi - znanosti.

No, iako je gotovo sve do smrti bio aktivan u znanstvenim krugovima i svojim institutima, Venter nije dočekao svoj 80. rođendan. Nakon komplikacija koje su bile posljedice liječenja raka, hospitaliziran je u bolnici u San Diegu gdje je preminuo 29. travnja 2026. godine.

'Craig je vjerovao da znanost napreduje kada su ljudi spremni razmišljati drugačije, odlučno djelovati i graditi ono što još ne postoji', rekao je Anders Dale, predsjednik Instituta J. Craig Venter. 'Njegovo vodstvo i vizija preoblikovali su genomiku i pomogli u pokretanju sintetičke biologije. Počastit ćemo njegovo nasljeđe nastavljajući misiju koju je izgradio - unapređenjem genomske znanosti, zagovaranjem javnih ulaganja koja omogućuju otkrića i širokim partnerstvom kako bismo znanje pretvorili u utjecaj.'