Prema ovogodišnjoj listi američkog magazina Time Out, u društvu drevnog grada Inka Choquequirao u Peruu, Viktorijinih slapova u Africi, Plitvičkih jezera u Hrvatskoj, otoka Lord Howe u Australiji, planinskog lanca Picos de Europa u Španjolskoj i mnogih drugih, među najljepšim lokacijama na svijetu našle su se i Janjske Otoke u Bosni i Hercegovini.

Janjske otoke zauzele su 34. mjesto među 51 destinacijom po izboru jednog od najpoznatijih svjetskih turističkih časopisa. Spajajući iskustva novinara diljem svijeta s naglaskom na lokalna iskustva, kulturu i hranu, na listi se prošle godine prvi puta našla i ova bosanskohercegovačka lokacija.

O Janjskim Otokama novinar Time Out Travela John Bills piše: 'Svijet počinje upoznavati mnoga čuda Bosne i Hercegovine, ali spokoj Janjskih Otoka je na sasvim drugoj razini. Smještene 8 km južno od Šipova, Janjske Otoke su mreža otoka povezanih prekrasnim drvenim mostovima, s kristalno čistom vodom, nezaboravnim zelenilom, slatkim malim kolibama i nekoliko spokojnih vodopada. Obližnja Prašuma Janj, koja je pod zaštitom UNESCO-a, i njezina spektakularna bioraznolikost su šlag na torti. Savjet za predah: Javni prijevoz nije najučinkovitiji, stoga unajmite automobil (ili bicikl) i iskoristite dan s noćenjem u kolibi organiziranim putem turističkog ureda Šipova'.

Janjske Otoke daleko su od razvikanih turističkih destinacija. Tek posljednjih desetak godina ovdje se razvija ozbiljnija turistička priča. Riječ je o mjestu smještenom u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, udaljenom oko 180 kilometara ili 3 i pol sata od Sarajeva. Stariji mještani poznaju ga kao mlinarsko naselje koje je čitav kraj opskrbljivalo brašnom. Prirodnu moć rijeke Janj mještani su koristili za pogon brojnih mlinova kojih danas više nema ili nisu u uporabi.

Obiteljska turistička priča

Među vlasnicima bio je i Stanko Piljić koji se tim poslom bavio gotovo pola stoljeća. Njegova unuka Dragana Piljić Šajin danas je vlasnica najvećeg ugostiteljskog objekta u mjestu. ‘Više od 70 posto zemlje u Janjskim Otocima u vlasništvu je članova naše obitelji, od djeda Stanka i bake Desanke danas je nas 120 članova', govori Dragana koju je splet životnih okolnosti doveo do rodnog mjesta svoga djeda. Prije 8 godina na nagovor majke okrenula je novu životnu stranicu s dvije kćerke Dejanom i Anastazijom koje su danas također dio obiteljskog gospodarstva i sudjeluju u pripremi i posluživanju hrane.

‘Majka me nagovorila na sve ovo, rekla mi je: otvori svoj restoran, pravit ćemo svoje prirodne sokove, rakiju, peći uštipke. I nije bilo lako, žena sama u biznisu teško uspijeva no evo, sada u travnju otvaramo svoju osmu sezonu ovdje u Janjskim Otokama i danas nam dolaze ljudi iz doslovno cijelog svijeta. Preselila sam ovdje, restoran radi svaki dan, a sezona traje od travnja do listopada’, kaže ponosno Dragana jer njezina je obiteljska turistička priča ipak uspjela. Upravo uštipci od različitih vrsta brašna koje su djeca nekada zvala ‘kolačići’ jelo su koja gosti često traže.

‘Kako je djed bio mlinar, uvijek smo imali različitih vrsta brašna. U naše uštipke sada stavljamo raženo brašno, heljdu, sol, kvasac, to je receptura naše bake. Mogu reći da danas ovdje gosti jedu oko 90 posto domaće hrane, imamo svoje uzgajalište pastrve, domaću piletinu s naše farme u Šipovu', napominje vlasnica restorana. Dragana je ujedno i najveći promotor Janjskih Otoka, jer je do sada, kaže, odradila više od 40 različitih intervjua zahvaljujući kojima sve više gostiju dolazi ovdje na jednodnevne izlete no ostaju i nekoliko dana.

Ponosan na ono što je mjesto u turističkom smislu do sada postiglo je i njezin otac Vlado, najmlađi Stankov sin. 'Moj otac držao je ovdje mlin punih 45 godina. Ja sam najmlađi od nas desetero, a s mlinom je otac prehranjivao i još troje djece od pokojnog brata. Danas su neka druga vremena, turizam se razvija i jako mi je drago da je tako', kaže Vlado.

Idealna stanica na putu prema moru

Janjske Otoke savršena su usputna stanica putnika na putovanju prema moru. Uz domaće goste najčešći su oni iz Srbije, Hrvatske i Slovenije koji dolaze provjeriti kako uživo izgleda mjesto gdje se rijeka i zemlja spajaju na poseban način. Rijeka Janj izvire 13 kilometara južno od Šipova na nadmorskoj visini od 600 metara u dubokom kanjonu s liticama visokim i do 200 metara. Formirala je male otočiće, a zajedno s zelenilom, vodenim rukavcima, kaskadama i vodopadima čini jedinstveni krajolik kakav se rijetko ima priliku vidjeti. Riječna delta prolazi između vapnenačkih litica, stvarajući slikovit krajolik slapova i potoka. Uz manje slapove tu su i dva vodopada.

Uz vizualni važan je i zvukovni doživljaj ove lokacije. Šum vode koja prolazi doslovno nekoliko centimetara od stolova gdje se poslužuje domaća hrana daje poseban šarm i stvara doživljaj koja rijetko koga ostavlja ravnodušnim. Mještani kažu da i danas piju vodu koju zagrabe iz rijeke jer je ostala očuvana i čista. Zanimljivo je da privlači i one hrabrije kupače jer je temperatura vode u sva četiri godišnja doba od 6 do 8 Celzijevih stupnjeva, no i uz tako hladnu vodu ljetni gosti znaju se ovdje i osvježiti.

U bajkovitu prirodu mještani su danas uklopili obiteljska gospodarstva, male restorančiće, prenoćišta i krčme. Ipak cjelokupnu sliku mjesta djelomično narušava zastarjela infrastruktura, dio zapuštenih parcela koje su na prodaju, a nađu se tu i ostavljene miješalice za beton, dijelovi namještaja te dotrajale stazice i nepokošeni putevi. Jasno je da Janjske otoke nisu u razvijenoj europskoj zemlji gdje se u komunalnu i turističku infrastrukturu ulagalo desetljećima.

Nakon rata Općina Šipovo je dio Republike Srpske. Vlasnici objekata kažu da moralnu podršku zajednice imaju, dok bi financijska mogla biti puno bolja kao i ulaganja u infrastrukturu. Turistička zajednica Šipova uz Janjske Otoke može se pohvaliti i drugim lokacijama poput Prašume Janj koja je dio UNESCO-ve mreže zaštićenih područja i proglašena je Specijalnim rezervatom šumske vegetacije. Na području Općine danas je 40-ak turističkih lokacija za noćenje, dva motela i jedan hotel.

Hoće li se hidroelektrane upetljati u turizam?

Područje rijeka Pliva i Janj danas je pod posebnom zaštitom no ipak upravo se na tom dijelu već godinama planiraju graditi nove hidroeletrane. Ekološki stručnjaci upozoravaju da male hidroelektrane uništavaju staništa, kvalitetu vode i cijeli ekosustav. U Federaciji BIH su prije četiri godine male hidroelektrane zabranjene zbog utjecaja na okoliš no Republika Srpska takav zakon nema. Nakon prosvjeda lokalnog stanovništva i aktivista dozvola za izgradnju hidrocentrale Jovići na rijeci Plivi prošle je godine dva put srušena na sudu u Banjoj Luci. Budućnost ovog prirodnog rezervata tako je i dalje upitna kao i pitanje hoće li se nove hidroelektrane graditi i hoće li to narušiti prirodnu strukturu i ljepotu.

Ono što je neupitno je turistički potencijal Janjskih Otoka. Iz dana u dan sve je više zaljubljenika u ovu jedinstvenu lokaciju, a sve više posjetitelja odlučuje tamo ostati i nekoliko dana. U konobe ovdje znaju svratiti i poznate osobe pa su tako ovdje ručali Rambo Amadeus, Riblja Čorba, pjevačica Lepa Lukić kao i članovi glumačke ekipe iz serije Lud, zbunjen, normalan. ‘Dobro doš'o, izuj brige, uspori, uživaj’ - natpis je koji će vas dočekati na ulazu, ali i filozofija koje se tamo treba i pridržavati.