AMERIČKA TEHNOLOGIJA

Priprema li se Europa za scenarij iz noćne more? 'Odbijamo biti vazali SAD-a'

26.01.2026 u 20:31

Bionic
Reading

Rastuće napetosti između Europe i Sjedinjenih Država potaknule su rasprave koje su se donedavno činile nezamislivima: može li Europa smanjiti svoju ovisnost o američkoj tehnologiji i okrenuti se domaćim alternativama?

Iako je američki predsjednik Donald Trump prošlog tjedna ublažio retoriku i povukao prijetnje da bi Sjedinjene Države mogle silom preuzeti kontrolu nad Grenlandom, sama mogućnost oružanog sukoba među saveznicima pokrenula je rasprave u Europi o njezinoj tehnološkoj suverenosti. U fokusu više nisu samo tržišna pitanja, nego i sigurnost infrastrukture na kojoj počiva velik dio europskog gospodarstva i javne uprave.

Najgori scenarij za europske dužnosnike bio bi izvršna uredba Bijele kuće kojom bi se Europi ograničio pristup američkim podatkovnim centrima, cloud uslugama ili e-mail servisima bez kojih danas ne mogu funkcionirati ni državne institucije ni poslovni sustavi, piše Wall Street Journal.

'Kad počnete razmišljati o takvim scenarijima, čak i ako su zasad samo teorijski, morate se zapitati kako bi to uopće funkcioniralo', rekao je Bernard Liautaud, partner u europskom venture capital fondu Balderton Capital. 'Možete li zamisliti Europu bez američke tehnologije? To je vrlo teško.'

Tehnološka suverenost ulazi u politički mainstream

Trumpov pristup Grenlandu ojačao je stavove europskih dužnosnika i diplomata da Europa mora smanjiti svoju ovisnost o Sjedinjenim Državama, ne samo u tehnologiji, nego i u obrani i trgovini.

Europski parlament u četvrtak je izglasao rezoluciju o 'tehnološkoj suverenosti', kojom se podupire korištenje kriterija javne nabave za davanje prednosti europskim proizvodima te predlaže novo zakonodavstvo za jačanje europskih pružatelja cloud usluga. Istodobno Europska komisija radi na novim zakonima usmjerenima upravo na tehnološku autonomiju Unije.

Prema riječima dužnosnika upoznatih s procesom, sigurnosni rizici povezani s američkom tehnologijom sada se otvoreno razmatraju, što bi, kako kažu, bilo nezamislivo prije samo šest mjeseci. Pritom europski političari naglašavaju da cilj nije potpun raskid s američkom tehnologijom, već smanjenje ovisnosti i jačanje domaćih kapaciteta.

Koliko je Europa ovisna o američkoj tehnologiji?

Moguće 'razdvajanje' europske i američke tehnologije bila je jedna od glavnih tema razgovora na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu. Većina sudionika složila se da bi takav proces bio iznimno složen s obzirom na duboku ukorijenjenost američke tehnologije, od čipova i cloud infrastrukture do umjetne inteligencije i poslovnog softvera.

Razmjeri te ovisnosti posebno su vidljivi u cloud sektoru. Prema podacima istraživačke kuće IDC, europski su korisnici 2024. godine potrošili gotovo 25 milijardi dolara na infrastrukturne usluge pet najvećih američkih kompanija, uključujući Amazon, Google i Microsoft, što čini čak 83 posto ukupnog europskog tržišta.

'Velike europske kompanije trebale bi koristiti europski softver', rekao je Nicolas Dufourcq, čelnik francuske državne investicijske banke Bpifrance. 'Automatsko posezanje za američkom digitalnom tehnologijom je previše lako i s tim se mora prestati.'

Europa je nekoć bila među predvodnicima mobilne revolucije zahvaljujući tvrtkama poput Nokije i Ericssona, ali je u internetskom dobu počela zaostajati za Sjedinjenim Državama i Kinom. Unatoč brojnim pokušajima financiranja i promocije domaćih tražilica i digitalnih platformi, europske inicijative nisu uspjele ozbiljno ugroziti dominaciju Googlea i drugih američkih divova.

Poduzetnici često za to krive kulturu izbjegavanja rizika, fragmentirano tržište i strogu regulaciju. Upravo zato EU sada pokušava ublažiti dio digitalnih pravila, iako napredak zasad ide sporo.

Pitanje tehnološke ovisnosti nije novo. Ono se zaoštrilo 2013. godine nakon otkrića Edwarda Snowdena o američkim programima nadzora, što je dovelo do rušenja transatlantskog sporazuma o razmjeni podataka. Ponovno se aktualiziralo 2018., tijekom prvog Trumpova mandata, kada su Sjedinjene Države donijele zakon koji američkim vlastima omogućuje pristup podacima pohranjenima u inozemstvu kod američkih pružatelja cloud usluga.

Unatoč tome, američke su kompanije zadržale, pa čak i povećale svoj tržišni udio u Europi gradeći podatkovne centre na europskom tlu i nudeći dodatne garancije lokalne kontrole.

Američki tehnološki divovi se prilagođavaju

Od Trumpova povratka na vlast europski su dužnosnici zatražili od američkih pružatelja cloud usluga da omoguće lak prijenos infrastrukture prema lokalnim partnerima u slučaju političkih ili regulatornih prekida.

Microsoft je u Njemačkoj proširio suradnju s Delos Cloudom, podružnicom SAP-a, kako bi svoje usluge pružao pod europskim vlasništvom i kontrolom. Tvrtka je u protekloj godini restrukturirala europske podružnice, imenovala uprave sastavljene isključivo od europskih članova i prilagodila poslovanje zahtjevima za lokaliziranim cloud i AI uslugama.

Amazon je nedavno lansirao tzv. suvereni cloud u Europi, sa sjedištem u Njemačkoj, kojim će upravljati EU. Google je pak sklopio partnerstva s lokalnim tvrtkama u više zemalja, uključujući zajednički pothvat u Francuskoj, a on je u potpunosti pod lokalnom kontrolom.

'Vlade zasad ne traže potpuno domaća rješenja jer žele zadržati koristi od tehnologije i razmjera koje nude globalni partneri', rekao je Matt Brittin, bivši šef Googlea za Europu, Bliski istok i Afriku. 'Ono što traže jest veća razina kontrole, sigurnosti i zaštite.'

Visoki ulozi s obje strane Atlantika

Ulozi su visoki i za američke tehnološke kompanije. Prema podacima vlade Sjedinjenih Država, SAD je 2024. godine u Europu izvezao više od 360 milijardi dolara vrijednih digitalnih usluga, uključujući oglašavanje i alate temeljene na umjetnoj inteligenciji. Alphabet, krovna kompanija Googlea, tako gotovo trećinu svojih prihoda ostvaruje u Europi, na Bliskom istoku i u Africi.

Francuska i Njemačka posebno glasno zagovaraju tehnološku neovisnost. Njemačko ministarstvo digitalizacije testira open-source alternativu Microsoftovim uredskim alatima, a kancelar Friedrich Merz u studenom je ugostio samit o digitalnoj suverenosti s Francuskom.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron digitalnu neovisnost i jačanje domaćih tehnoloških tvrtki postavio je kao ključni cilj svog drugog mandata, snažno podupirući razvoj francuske tvrtke Mistral AI i nastojeći privući desetke milijardi dolara ulaganja u AI podatkovne centre u Francuskoj.

'Naša je volja jasna: učinit ćemo sve da bismo izgradili europske prvake', rekao je Macron. 'Odbijamo biti vazali.'