Kineski vojni inženjeri sve se češće okreću prirodi kako bi unaprijedili vojnu umjetnu inteligenciju. Istraživači sa Sveučilišta Beihang u Pekingu, jedne od ključnih kineskih institucija povezanih s vojskom, razvili su simulaciju borbe rojeva dronova inspiriranu ponašanjem ptica. U testu su obrambeni dronovi, trenirani prema načinu na koji sokolovi biraju i napadaju plijen, u samo 5,3 sekunde uništili sve napadačke dronove, čije je kretanje bilo modelirano prema ponašanju golubova
To istraživanje rezultiralo je patentom registriranim u travnju 2024., jednim od stotina patenata koje su kineske vojne institucije i s njima povezane tvrtke posljednjih godina prijavile na području tzv. rojne inteligencije – tehnologije koja omogućuje velikom broju autonomnih sustava da djeluju koordinirano, uz minimalan ljudski nadzor, piše Wall Street Journal.
vezane vijesti
AI kao novo bojište velikih sila
U rastućem tehnološkom nadmetanju između Kine i SAD-a, vojna primjena umjetne inteligencije postala je jedno od ključnih i najrizičnijih područja. Kineski vojni teoretičari u listopadu 2024. pisali su da će budući ratovi biti 'vođeni algoritmima', s bespilotnim sustavima kao glavnom borbenom snagom i rojnom taktikom kao dominantnim oblikom djelovanja. Utjecaj AI-ja uspoređuju s barutom, tehnologijom koju je Kina izumila, ali koju su, kako se često ističe u kineskim analizama, drugi učinkovitije militarizirali.
Iskustva s bojišta u Ukrajini dodatno su potaknula razvoj. Dronovi su se ondje pokazali kao ključni alati – od izviđanja i ometanja protivnika do samoubilačkih napada na oklopna vozila. Rojni sustavi omogućuju iscrpljivanje protivničke obrane, provođenje napada zasićenja i djelovanje bez stalne veze s operaterom, što je posebno važno u uvjetima snažnog elektroničkog ometanja.
Kombinacija AI-ja i robotike omogućuje Kini da iskoristi svoju ključnu prednost: industrijsku proizvodnju. Kineske tvornice godišnje mogu proizvesti više od milijun malih i relativno jeftinih dronova, dok SAD proizvodi desetke tisuća, i to po znatno višim cijenama. Kineska državna televizija je 2024. prikazala sustav Swarm 1, kamionsku platformu sposobnu lansirati do 48 dronova odjednom, a više vozila može koordinirano podići roj od oko 200 letjelica za izviđanje, napade i obmane.
U prosincu je, prema državnim medijima, prvi let obavila i letjelica Jiutian, tzv. 'matični dron' dizajniran za ispuštanje rojeva manjih bespilotnih letjelica. Nekoliko mjeseci ranije, na vojnoj paradi u Pekingu, PLA je prikazala i naoružane 'robotske vukove' – kopnene robote nalik psima, koje proizvođač, državna grupacija China South Industries, planira povezati s bespilotnim zračnim rojima u jedinstvene borbene sustave.
Automatizacija umjesto zapovjednika
Rojna inteligencija nudi i rješenje za dugogodišnju slabost kineske vojske: nedostatak stvarnog ratnog iskustva. PLA nije sudjelovala u većem sukobu od kraja 1970-ih, a kineski predsjednik Xi Jinping godinama upozorava na tzv. 'pet ključnih područja u kojima zapovjednici zakazuju' – od procjene situacije do donošenja odluka pod pritiskom.
Prema analitičarima, kineski centralizirani sustav zapovijedanja čini autonomne sustave posebno privlačnima jer omogućuju veću kontrolu iz središta, uz manju ovisnost o inicijativi pojedinih zapovjednika na terenu. 'Na taktičkoj razini sve je više uvjerenja da autonomni sustavi mogu u određenim zadacima nadmašiti ljude', kaže Sunny Cheung iz američkog think-tanka Jamestown Foundation.
No razvoj takvih sustava nosi ozbiljne rizike. Tehnologija može zakazati u stvarnim borbenim uvjetima, ali i djelovati 'predobro', donoseći smrtonosne odluke koje ljudski zapovjednici ne razumiju ili ne mogu kontrolirati. Upravo iskustva iz Ukrajine, gdje je daljinsko upravljanje često onemogućeno ometanjem signala, dodatno potiču razvoj dronova koji mogu djelovati samostalno.
Kineski vojni natječaji objavljeni na javnim platformama otkrivaju i interes za tzv. kognitivno ratovanje: sustave sposobne za stvaranje AI generiranih deepfake videa, psihološko djelovanje zvukom visoke jačine te izviđačke robote za urbane sredine. Iako takvi natječaji ne jamče da će sustavi ikad biti operativni, pokazuju u kojem smjeru Peking ide.
Tajvan kao mogući scenarij
Analitičari smatraju da bi jedan od najvjerojatnijih scenarija primjene kineskih rojnih sustava bio sukob oko Tajvana. Nakon početnog raketnog udara, rojevi dronova mogli bi iz zraka pretraživati preostale tajvanske zrakoplove i protuzračnu obranu, označavati ciljeve ili izravno napadati, čime bi znatno otežali obranu otoka.
Istodobno, kineski vojni dokumenti pokazuju da se Peking ne priprema samo za korištenje rojnih sustava u napadu, nego i za obranu od takvih napada. To upućuje na svijest da bi se ista tehnologija mogla okrenuti protiv Kine, zbog čega se paralelno razvijaju i sustavi za otkrivanje, ometanje i uništavanje neprijateljskih dronova.
Zabrinutost zbog autonomnog oružja dijele i kineski stratezi. Zhu Qichao s Nacionalnog sveučilišta obrane upozorio je da bi 'algoritamska crna kutija' mogla poslužiti kao izgovor za izbjegavanje odgovornosti u slučaju katastrofalnih odluka AI sustava.
Unatoč pozivima na međunarodna ograničenja, bivši visoki časnik PLA Zhou Bo ističe da će i Kina i SAD vjerojatno prvo željeti vidjeti što AI doista može na bojištu. 'Vojna primjena umjetne inteligencije tek se razvija, a njezine posljedice još nisu u potpunosti poznate', rekao je.
