Većina danas dostupnih nosivih pametnih uređaja za praćenje zdravlja i fitness fokusirana je na zapešće. Razlog je veoma jednostavan - praktičnost. Ljudi su naviknuli imati nešto na zapešću, bio to sat, narukvica ili ako imate dugu kosu, onda često je tamo i gumica za kosu.

U posljednje vrijeme pojavili su se i pametni prsteni koji također tvrde da prate zdravstvene podatke poput otkucaja srca, hormonske obrasce, otkrivaju apneju tijekom spavanja i još mnogo toga. Također, neki proizvođači stavili su senzore i u slušalice ne bi li pratili broj otkucaja srca korisnika.

No, je li to baš najbolji položaj za nosivi pametni uređaj?

Istraživači koji su se bavili baš tim pitanjem kažu da to ovisi. Kažu kako položaj senzora utječe na njegovu točnost, ali to nije jedini faktor.

Većina uređaja opremljena je optičkim senzorima fotopletizmografija ili PPG, koji koriste tehnologiju temeljenu na svjetlu kako bi mjerili protok krvi ispod kože. Fluktuacije tijekom otkucaja srca, senzori detektiraju kao puls, a mogu detektirati i stvari poput razine kisika u krvi i krvnog tlaka.

'Električna aktivnost srca ima vrlo oštar vrh tijekom otkucaja srca koji možemo koristiti za vrlo precizno mjerenje vremena tog otkucaja', pojašnjava Joshua Barrios, docent medicine na Sveučilištu Kalifornija u San Franciscu za CNET. 'Budući da PPG mjeri protok krvi nizvodno, signal izgleda glatkije, zaokruženije, pa je precizno mjerenje vremena otkucaja teže.'

Kako bi dobili pouzdani PPG signal, potrebne su tri stvari - puno kapilara, minimalno pomicanje senzora i idealno propuštena svjetlost, jer senzor hvata svjetlost koja je prošla kroz kožu i tkivo. Većina pametnih uređaja koristi reflektiranu svjetlost koja se odbija od kože, a ne prolazi kroz nju, što smanjuje preciznost.

Osim toga, studije su pokazale da tamnija koža i tetovaže mogu ometati sposobnost senzora da dobije čisto očitanje. Proizvođači to pokušavaju riješiti promjenama u algoritmu, ali još nema dovoljno podataka koji bi potvrdili da su taj problem uspjeli riješiti.

Lokacija, lokacija, lokacija

Kad dolazite u liječničku ordinaciju na sistematski pregled, liječnik će vam vitalne znakove provjeriti na različitim dijelovima tijela. Krvni tlak na ruci, zasićenost kisikom na prstu, otkucaje i ritam srca na prsima, temperaturu na čelu ili u uhu.

No, nosivi uređaji sve to mjere na istom mjestu, ali uz određenu cijenu. Ne mogu biti precizni niti u potpunosti točni.

Činjenica je da je signal bolji što je senzor bliže organu koji mjeri. Tako senzor koji mjeri otkucaje srca može izmjeriti te otkucaje na zapešću, ali će biti puno precizniji ako ih mjeri na prsima.

Ipak, profesor genetike i direktor Centra za genomiku i personaliziranu medicinu na Stanfordu, Michael Snyder, koji redovito provodi testove točnosti na nosivim uređajima, kaže da su dovoljno dobri za mjerenje otkucaja srca. Da, priznaje, bit će nešto odstupanja, ali će rezultati biti dovoljno dobri za ono što prosječnom korisniku treba.

Ali ako vam pametni sat stalno sugerira da imate aritmiju, to ne bi trebalo shvatiti kao dijagnozu, već kao poticaj da o tome porazgovarate sa svojim liječnikom. Isto je i ako vam pametni uređaj otkrije znakove visokog tlaka.

Novo područje je - uho

Malo po malo, proizvođači istražuju i druga područja našeg tijela na kojima bi se mogao nositi pametni nosivi uređaj i mjeriti glavne metrike za zdravlje. Posljednji u nizu je uho. Kao što smo već spominjali, neki proizvođači su u slušalice već ugradili senzor koji prati otkucaje srca, a razvijaju se i naušnice koje bi istovremeno služile kao komad nakita, ali i kao mjerni uređaj.

Gdje onda nositi za najbolje rezultate?

Znanstveni podaci govore kako zapešće nije idealno mjesto za mjerenje zdravstvenih podataka. Pa ipak, čini se kako praktičnost igra veliku ulogu u tome hoće li korisnik sustavno nositi uređaj i tako kontinuirano pratiti svoje stanje ili ne. Jer upravo kontinuirano nošenje, danju i noću, algoritmima daje luksuz filtriranja loših očitanja, ali i učenja o navikama korisnika i prilagođavanja tumačenja rezultata. Tvrtke koje proizvode te uređaje sofisticiranim algoritmima uspjeli su postići očitanja koja su iznenađujuće blizu onima koje dobivate korištenjem medicinskih uređaja.

Međutim, velik dio korisnika noću skida svoje uređaje i stavlja ih na punjenje, a upravo se noću brojni zdravstveni pokazatelji najpouzdanije bilježe. Dakle, želite li dobiti pouzdane podatke, možda biste trebali promijeniti vrijeme kad punite svoj pametni uređaj i nositi ga tijekom noći.

Treba voditi računa i o tome kako je uređaj pričvršćen na tijelu. Koliko god labavo namještena narukvica pametnog sata može biti ugodna za nošenje, toliko će rezultirati lošijim očitanjima. Ako vam je neudobno nositi metalnu narukvicu sata, odaberite silikonsku ili kožnu. Važno je da sat ili fitness narukvica budu čvrsto stegnuti uz zapešće. Isti je princip i kod pametnog prstena - ne smije vam plesati oko prsta.

A ako se dvoumite između prstena i sata, još uvijek je bolji izbor sat. Prsten zbog svoje veličine ima i određena ograničenja - prije svega veličinu baterije i osjetljivost senzora. No i to bi se u budućnosti moglo promijeniti.