Croatia Business Risk Outlook profilirao se kao glavno godišnje okupljanje hrvatske poslovne zajednice posvećeno upravljanju rizicima. Kroz panele i predavanja okupljeni stručnjaci nude analize i praktična rješenja kako bi se unaprijedila otpornost kompanija i šireg gospodarskog sustava. Fokus ovogodišnjeg skupa bio je na sposobnosti anticipacije i agilnom prilagođavanju nestabilnom okruženju, a upravo to razdvaja uspješne od ranjivih.

'Potrebna nam je nova upravljačka mudrost'

U uvodnom govoru Darko Tipurić, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista, naglasio je da se suvremeno društvo nalazi u vremenu paradoksa.

'Nikad nismo imali više znanja, tehnologije i mogućnosti, a istodobno nismo osjećali veću nesigurnost i krhkost globalnog poretka. Krize nisu prijetnja, već prilika za transformaciju i stvaranje dodane vrijednosti, no malo je onih koji tako razmišljaju. Potrebna nam je nova upravljačka mudrost koja prelazi granice kratkoročnog reagiranja i temelji se na odgovornosti prema budućim generacijama', poručio je Tipurić.

Dodao je da Hrvatska ne smije ostati tek pasivni promatrač globalnih trendova: 'Želimo graditi platformu na kojoj se spajaju znanje i praksa, a poslovna zajednica ne samo da odgovara na izazove, nego i stvara horizonte. Hrvatska tu ima priliku – ne želimo samo pratiti trendove, već ih razumjeti i oblikovati.'

Ministar financija i potpredsjednik Vlade Marko Primorac u videoobraćanju je istaknuo, među ostalim, važnost integriranog upravljanja rizicima u javnom sektoru. 'Upravljanje i nadzor državnih poduzeća postaju transparentniji kroz sustav financijskih i nefinancijskih izvještaja, a nadzorni odbori sudjeluju u izradi strategija.

Cilj integriranog upravljanja rizicima nije potpuna eliminacija, već ravnoteža između prepoznavanja prijetnji i korištenja poslovnih prilika. Novi zakonski okvir omogućuje snažnije uključivanje nadzornih odbora, a dugoročno donosi bolje usluge za građane i veću korist za državu', poručio je Primorac.

Zanimljivo izlaganje na temu 'Globalne perspektive o najvažnijim rizicima, prilikama i upravljanju promjenama u poslovnom okruženju' održala je prof. dr. sc. Danijela Miloš Sprčić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

U svom se izlaganju osvrnula na nužnost pravovremene identifikacije i strateškog upravljanja rizicima u volatilnom i kompleksnom poslovnom okruženju.

O ključnim izazovima i rješenjima

Nakon uvodnih govora uslijedio je prvi panel pod nazivom 'Izazovi i prilike koje nas očekuju u idućoj godini', a na njemu su sudjelovali vodeći ljudi hrvatskih kompanija: Christoph Schöfböck (Erste banka), Tomislav Popović (Maistra), Ivana Čehulić (NEXE Grupa), Matija Kovačević (Hrvatski Telekom) i Ivan Paić (Končar). Razgovarali su, među ostalim, u o tome kako kibernetička sigurnost, umjetna inteligencija, promjene na tržištima energije, turizma i infrastrukture te regulatorni pritisci oblikuju strategije poduzeća.

Christoph Schöfböck upozorio je da Hrvatska još nije pronašla model dugoročnog gospodarskog rasta. 'Godinama imamo pozitivne stope rasta, ali one se temelje na čimbenicima poput osobne potrošnje, EU-ovih fondova i povoljne fiskalne situacije, a ti faktori neće zauvijek trajati. Moramo definirati novi model rasta za privatni i javni sektor. Treba poraditi i na mirovinskom sustavu: mirovine moraju biti veće i sustav mora biti fleksibilniji kako bi ljudi mogli ići u mirovinu onda kada im to odgovara. Poseban rizik predstavlja pretjerana regulacija. Agilan poduzetnički sektor, održivost i otpornost moraju biti generatori rasta, a klimatske promjene dodatni su izazov koji traži sustavne odgovore', rekao je Schöfböck.

Tomislav Popović ukazao je na strukturne probleme turizma. 'Nije problem to što turizam čini četvrtinu gospodarstva, već njegova struktura. Dominira privatni smještaj s gotovo 70 posto kapaciteta, a hoteli čine tek desetinu. To znači nisku dodanu vrijednost i ljetnu sezonu u kojoj se odvija 70 posto prometa. Ključna tržišta, poput Njemačke i istočne Europe, izuzev Poljske, stagniraju, a rast bilježe samo manja tržišta. Ako želimo produžiti sezonu i razviti održiviji turizam, država se mora ozbiljno uključiti u rješavanje strukturnih i infrastrukturnih problema', naglasio je Popović.

Ivana Čehulić istaknula je da je za NEXE Grupu, kojoj je tvornica cementa perjanica poslovanja, ključni rizik cijena energenata, plina i emisija CO2.

'Cementna industrija odgovorna je za četiri posto globalnih emisija CO2. Ulažemo značajna sredstva u energetsku učinkovitost, obnovljive izvore i proizvode s manjim ugljičnim otiskom. Jednako važna tema je privlačenje talenata i kvaliteta radnih uvjeta. Fokus nam nije samo na plaćama, nego i na sigurnosti, zdravlju i nematerijalnim uvjetima rada. ESG standardi i zelena tranzicija nisu samo obveza, već i ključni faktor ekonomske stabilnosti i konkurentnosti', rekla je Čehulić.

O umjetnoj inteligenciji

Matija Kovačević, član Uprave za financije Hrvatskog Telekoma, osvrnuo se na umjetnu inteligenciju kao jednu od najvažnijih i najpolariziranijih tema današnjice. Naglasio je da je riječ o tehnologiji koja se razvija brže od ijedne do sada, a u posljednjih nekoliko godina izašla je iz sfere znanstvene fantastike i postala sastavni dio svakodnevnog poslovanja i života.

'AI mijenja način na koji živimo i radimo, i to tek na početku njezina razvoja. Ovu tehnologiju ne trebamo doživljavati kao prijetnju. Najveći rizik nije umjetna inteligencija. Najveći rizik je da ne budemo dovoljno brzi u primjeni AI i ako budemo vjerovali da se može živjeti ili poslovati bez nje. Ako sjedite i čekate, izgubit ćete korak. Morate početi učiti, razvijati i graditi iskustvo. Najviše su profitirali oni koji su u ranoj fazi interneta eksperimentirali i učili – isto vrijedi za AI danas', rekao je Kovačević.

Kompanije i države koje ne uhvate ritam primjene umjetne inteligencije, riskiraju gubitak konkurentnosti. I to vrijedi za sve industrije – ne samo IT i telekome kao predvodnika, već i one tradicionalne poput zdravstva, obrazovanja, poljoprivrede i proizvodnje, kojima će jači prodor AI tehnologija donijeti svojevrsni kvantni skok u odnosu na dosadašnje procese i tehnologije, ustvrdio je Kovačević.

HT, istaknuo je, već sada koristi umjetnu inteligenciju u tri ključna smjera: prema korisnicima, zaposlenicima i unutar vlastitih procesa. Što se tiče korisnika, kaže da razvijaju rješenja temeljena na umjetnoj inteligenciji, poput naprednih chatbotova i digitalnih asistenata, koji ubrzavaju komunikaciju i rješavanje upita. Zaposlenicima umjetna inteligencija pomaže u automatizaciji procesa te oslobađa vrijeme za kreativniji i kompleksniji rad.

'Uz izgradnju gigabitnih mreža koje su kralješnica digitalizacije prošle godine ušli smo u partnerstvo s jednom o najzanimljivijih AI kompanija - Perplexityjem - i učinili AI dostupan svima u Hrvatskoj osiguravši besplatan pristup Perplexity Pro na godinu dana. Zahvaljujući tome, oko dva posto stanovništva Hrvatske koristi se ovim modernim AI alatom', objasnio je Kovačević.

Dodao je da predviđa eksponencijalan rast umjetne inteligencije, ali i da s velikim prilikama koje umjetna inteligencija donosi isto tako moramo biti spremni adresirati i nove rizike – od nedostatka stručnjaka i radne snage s odgovarajućim vještinama, preko etičkih i regulatornih pitanja, do zabrinutosti zbog gubitka određenih radnih mjesta i kibernetičkih prijetnji - gdje AI može biti važan saveznik u zaštiti, ali i moćno oružje za još sofisticiranije napade ili deepfake prijevare i manipulacije.

'U Hrvatskoj se cyber napad dogodi gotovo svakih nekoliko sekundi, što pokazuje hitnost ulaganja u sigurnost. Zato u HT Grupi cyber sigurnost je apsolutni prioritet. Razvijamo napredne sigurnosne operativne centre, educiramo zaposlenike i korisnike, a naša ICT rješenja su primjeri najboljih praksi ne samo u Hrvatskoj, već i u cijelom Deutsche Telekomu', istaknuo je Kovačević i zaključio:

'Umjetna inteligencija nije tu da nas zamijeni, nego da nas osnaži, da nam omogući da budemo uspješniji, kreativniji i konkurentniji, a ako je razvijamo odgovorno i hrabro, AI neće biti prijetnja, već uz pametnu ciljnu regulaciju naš najjači saveznik – u stvaranju konkurentnijeg gospodarstva, jačeg društva i boljeg života za svakog građanina.'

S time se složio i Ivan Paić iz Končara koji se također posebno osvrnuo na važnost kibernetičke sigurnosti.

'Zaštita kritične infrastrukture danas je strateško pitanje koje je važno za upravljanje rizicima, ali i predstavlja nam i poslovne prilike', rekao je Paić. Uz to je kao rizike istaknuo i izazove klimatskih promjena i nedostatka radne snage. Želimo biti globalna lokalna kompanija – širiti poslovanje u Europi, SAD-u i na Bliskom istoku, gdje želimo pokrenuti joint venture kompanije, nudeći inovativna rješenja koja mogu konkurirati najvećim svjetskim proizvođačima', naglasio je Paić.

O integriranom upravljanju rizicima

Kovačević je na kraju panela govorio o iskustvima kompanije s integriranim upravljanjem rizicima, koje u HT-u prakticiraju već više od 20 godina, puno prije nego što je to postalo zakonska obveza u poduzećima u državnom vlasništvu.

'Za nas to nije projekt ni birokratska obveza, nego dio našeg DNK. Počeli smo skromno, s osnovnim metodama identifikacije i procjene rizika, a danas koristimo sofisticirani softverski alat i čak interno razvijen AI sustav za analizu rizika u nastajanju. Time smo pokazali da risk management nije statičan, nego živi sustav koji raste s kompanijom, a najvažnijim smatramo što smo uspjeli razviti kulturu u kojoj je upravljanje rizicima zajednička odgovornost', istaknuo je Kovačević.

Prema njegovim riječima, s kojima su se složili svi panelisti, integrirano upravljanje rizicima nije samo obrana od prijetnji, nego strateški alat koji omogućuje dugoročnu konkurentnost i koji pretvara neizvjesnosti u sigurnost, a rizike u prilike.