U analizi stoji da SAD 'koristi ekonomsku moć, uključujući prijetnje visokim carinama, kako bi nametnuo svoju volju, te više ne isključuje uporabu vojne sile, čak ni protiv saveznika'. Taj zaključak uklapa se u širu procjenu da velike sile sve otvorenije stavljaju vlastite interese ispred međunarodne suradnje, piše CNN.

Iako je upozorenje vezano uz SAD najneobičniji dio izvješća, danska obavještajna služba većinu dokumenta posvetila je Rusiji, Kini i globalnim posljedicama kineskog uspona.

DDIS upozorava da će se 'vojna prijetnja Rusije NATO-u povećati', osobito zbog sve veće neizvjesnosti oko uloge SAD-a kao ključnog jamca europske sigurnosti. Za Dansku, smještenu na strateškom ulazu u Baltičko more, ta nesigurnost posebno je zabrinjavajuća.

Sve je počelo s Grenlandom

Odnosi Kopenhagena i Washingtona napeti su nakon što je američki predsjednik Donald Trump početkom svog drugog mandata izrazio želju da SAD preuzme kontrolu nad Grenlandom – golemim, resursima bogatim i geopolitički iznimno važnim arktičkim teritorijem u sastavu Danskog kraljevstva.

Iako se Trump kasnije nije vraćao na tu ideju (barem ne javno), to je prokazalo njegovu spremnosti da testira granice odnosa sa saveznicima, nakon desetljeća euro-atlantske bliskosti u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata.

Sve vidljivije razlike u strategiji

Transatlantski odnosi ponovno su pod povećalom jer se strateški ciljevi Europe i SAD-a sve jasnije razilaze - od pristupa ukrajinskim mirovnim pregovorima do nove američke strategije nacionalne sigurnosti, koja je prvi put zauzela otvoreno konfrontacijski ton prema europskim partnerima.

Za Dansku, prijetnje iz Rusije i one iz SAD-a na određeni su način povezane. U izvješću DDIS-a stoji i upozorenje da će 'Rusija pokušati iskoristiti američku želju za brzim završetkom rata u Ukrajini kako bi posijala razdor između SAD-a i Europe'.