Hrvatska ulazi u razdoblje ubrzane AI transformacije, a njezin ključni preduvjet postaje - AI pismenost. Da je riječ o jednoj od ključnih vještina slaže se i Lorena Barić, izvršna direktorica udruge CroAI koja intenzivno radi na edukaciji građana i povezivanju domaćeg AI ekosustava. Zašto se ljudi boje tehnologije, kako se strah edukacijom pretvara u znatiželju, što hrvatske tvrtke mogu napraviti da uhvate korak te zašto će poznavanje AI alata uskoro biti ključno - neke su to od tema kojih se dotaknula u razgovoru za tportal
Hrvatska udruga za umjetnu inteligenciju CroAI posljednjih godinu i pol prolazi kroz razdoblje ubrzanog rasta, a Lorena Barić, njezina izvršna direktorica, naglašava da žele 'graditi zajednicu koja razumije AI, povezuje ljude i otvara konkretne prilike'. Fokus je, kaže, jednostavan: Hrvatska ima talent i volju, ali treba infrastrukturu, edukaciju i prostor za brži razvoj.
'U CroAI-u sam nešto manje od godinu i pol i od tada smo u intenzivnom, ali jako lijepom periodu rasta i daljnje profesionalizacije udruge', kaže Barić. Uz povezivanje industrije, jedan od ključnih prioriteta im je masovno podizanje razine AI pismenosti: od građana do nastavnika, od tvrtki do javnog sektora.
AI pismenost kao ključna vještina
CroAI surađuje s brojnim organizacijama i kompanijama, među kojima je i Hrvatski Telekom te je član udruge 'od samih početaka'. Stoga, kaže Barić, posebno cijeni inicijativu HT-ovu inicijativu 'AI ti to možeš', nacionalni program besplatnih edukacija na hrvatskom jeziku o umjetnoj inteligenciji.
'Program 'AI ti to možeš' je odličan primjer toga kako velika kompanija može povući društvo naprijed. Danas je AI pismenost jedna od ključnih vještina, ne samo poslovno, nego i privatno', tumači naša sugovornica. 'Ako ne razumiješ tehnologiju koja oblikuje tvoju svakodnevicu, onda je lako osjećati se izgubljeno. Zato volim ovakve inicijative. Besplatne su, pristupačne i ljudima daju konkretne vještine. I zato bih iskreno pozvala sve da se uključe i iskoriste priliku!'
Kaže da većina građana, ni ne znajući, već koristi umjetnu inteligenciju: 'Realno, već su prigrlili AI, samo možda nisu svjesni toga. ChatGPT i drugi alati, personalizirane preporuke, alati koji nam skraćuju posao… to je već dio naše svakodnevice.'
No strahovi i dalje postoje, a među najčešćima su gubitak kontrole, privatnosti i 'što ako tehnologija odlučuje umjesto mene'. 'S druge strane, ljude fasciniraju praktičnost, brzina, kreativnost, sve što im otvaraju AI alati', navodi Barić.
Rješenje je u edukaciji
Upitana kako odgovoriti na te strahove, kaže da rješenje leži u edukaciji. 'Kad ljudi bolje razumiju tehnologiju i imaju priliku isprobati je u sigurnom okruženju, strah se vrlo brzo pretvara u znatiželju i osjećaj da imaju alat koji mogu koristiti, a ne prijetnju nad kojom nemaju kontrolu.'
Primjećuje u javnosti dvije uvjerljivo najčešće zablude: da će nas 'AI sve zamijeniti' i 'to je samo za IT ljude'. Kaže da su obje tvrdnje pogrešne i da postoji samo jedan lijek – informacija, praksa i razumijevanje toga kako se AI uklapa u posao, a ne kako ga zamjenjuje.
Zato CroAI provodi niz edukacija: 'Elements of AI', program 'AI se educiraj', kroz koji je prošlo više od 4000 nastavnika, te sudjeluje u programu 'AI ti to možeš'.
Barić priznaje da bez umjetne inteligencije danas ne može zamisliti ni radni dan ni privatnu organizaciju života. 'Ako govorimo o alatima poput Perplexityja ili ChatGPT-ja, koristim ih svaki dan i poslovno i privatno', otkriva nam. U radu joj pomažu u analizi, pripremi materijala, bržem donošenju odluka i brainstormingu, a privatno u organizaciji putovanja i učenju jezika: 'Jako mi je to korisno jer učim kineski jezik.'
Što donosi iduće razdoblje?
Pritom nije sklona dramatičnim i apokaliptičnim prognozama. AI, kaže Barić, neće 'preokrenuti svijet preko noći', ali će polako postati sveprisutna infrastruktura.
'Donijet će nam puno praktičnosti: brže procese, pametnije javne usluge, pristupačno učenje i personalizirano iskustvo u gotovo svemu. Neće svijet okrenuti naglavačke preko noći, ali će polako postati 'nevidljiva pozadina' koja nam olakšava svakodnevnicu', smatra Barić.
Upitana hoće li poznavanje AI-a postati obavezna vještina u gotovo svim profesijama, Barić odgovara: 'Već jest. Ljudi koji znaju raditi s AI-em imat će prednost – jednostavno će biti brži i efikasniji. Kao što je prije dvadeset godina bilo važno znaš li raditi u Excelu, tako će uskoro biti i poznavanje AI alata.'
Jesu li hrvatske tvrtke spremne?
Po njezinim riječima, Hrvatska očekivano kaska za velikim centrima, no ima jasnu prednost – kvalitetu ljudi: 'Imamo vrhunske inženjere i nekoliko AI proizvoda koji bez problema stoje uz međunarodnu konkurenciju.'
Barić tumači da hrvatska prilika leži u kombinaciji talenta i prilagodljivosti, no da je ključ prije svega u suradnji. 'Industrija, znanost i javni sektor moraju više raditi zajedno', poručuje naša sugovornica. Smatra da Europa doista kaska za SAD-om i Kinom, ali ne zato što ne zna inovirati, nego zato što ide 'drugačijim tempom'.
'Europa je opreznija i prva je krenula s regulativom, a normalno je da to usporava inovacije. Mi u CroAI-u nismo protiv regulative, ali regulacija ne smije ići brže od razumijevanja tehnologije.'
Pitali smo je stoga što je oduševljava, a što najviše brine kad je riječ o umjetnoj inteligenciji.
'Fascinira me to koliko AI može demokratizirati znanje. Dati svakome priliku da uči, stvara i rješava probleme. Brine me samo to da se ljudi povuku zbog straha. Da si zatvore vrata jer misle da 'to nije za njih'. Zato u CroAI-u toliko inzistiramo na edukaciji, zajednici i razgovoru', zaključuje Barić.