Astronauti koji se vraćaju na Zemlju već dugo vremena muče zdravstvene poteškoće vezane uz boravak u bestežinskom stanju - do te mjere da dovode u pitanje potencijalne buduće misije
Pet mjeseci nakon početka njegove četvrte misije na Međunarodnoj svemirskoj postaji, iskusni NASA-in astronaut Mike Fincke doživio je neočekivani zdravstveni problem koji je promijenio tijek misije i otvorio nova pitanja o sigurnosti dugotrajnih svemirskih letova. Dan prije planirane svemirske šetnje, tijekom večere u siječnju, Fincke je iznenada ostao bez mogućnosti govora. Epizoda je trajala oko 20 minuta, nije osjećao bol, ali je, kako je kasnije rekao za Associated Press, situacija bila potpuno iznenadna i razvila se nevjerojatno brzo.
Članovi posade odmah su reagirali, a NASA je aktivirala hitne procedure. Iako Fincke nije bio u životnoj opasnosti, agencija je donijela odluku bez presedana: misija SpaceX Crew-11 skraćena je mjesec dana prije plana, a astronaut i još troje članova posade vraćeni su na Zemlju ranije. Međunarodna svemirska postaja pritom je privremeno ostala s tek tri člana posade.
Zdravstvene komplikacije koje su skratile misiju
NASA-in administrator Jared Isaacman nakon povratka kapsule potvrdio je da je razlog bio 'ozbiljno medicinsko stanje'. Istaknuo je da astronauti prolaze opsežnu medicinsku obuku, ali i da postoje okolnosti u kojima je povratak najbolja opcija. Dodao je kako će NASA analizirati cijeli slučaj kako bi stečena iskustva primijenila u pripremama budućih misija.
Crew-11 sigurno se vratio na Zemlju 15. siječnja, osam dana nakon incidenta, što pokazuje da nije bila riječ o hitnoj evakuaciji. Ipak, Fincke je prvi među više od 290 posjetitelja ISS-a koji je zbog zdravstvenih razloga misiju završio prije vremena. NASA nije objavila mnogo detalja, slijedeći svoju dugogodišnju praksu zaštite privatnosti astronauta. Ni sam Fincke nije iznio dijagnozu, osim što je rekao da su simptomi vjerojatno povezani s boravkom u svemiru.
Brojni izazovi
Boravak u bestežinskom stanju već je desetljećima predmet NASA-inih istraživanja. Svemirsko okruženje utječe na gotovo svaki sustav ljudskog tijela - u stadiju mikrogravitacije krv i druge tjelesne tekućine pomiču se prema glavi, što može izazvati oticanje gornjeg dijela tijela i poremećaje cirkulacije. Studija iz 2019. pokazala je da je kod više astronauta zabilježen usporen ili obrnut protok krvi, a kod nekih i krvni ugrušci.
Liječnik i profesor medicine sa Sveučilišta u Torontu Farhan Asrar kaže da bi poremećaji cirkulacije mogli izazvati prolazne neurološke simptome poput kratkotrajnog gubitka govora. Takvi simptomi mogu nalikovati prolaznom ishemijskom napadu koji se obično povlači bez trajnih posljedica, no nije poznato je li upravo to bio Finckeov slučaj. Posada je tijekom incidenta koristila ultrazvučni uređaj na postaji, vjerojatno uz pomoć kontrole misije na Zemlji, piše CNN.
Izazovi za iduće generacije
Uz probleme s cirkulacijom, astronauti se suočavaju i s nizom drugih zdravstvenih posljedica dugotrajnog boravka u svemiru. NASA procjenjuje da je oko 70 posto članova posade ISS-a iskusilo sindrom povezan s promjenama vida i oteklinama u stražnjem dijelu oka. Dugotrajan boravak također dovodi do slabljenja kostiju i mišića, smanjenja volumena krvi, oslabljenog imuniteta i promjena u radu srca.
Dok je ISS stalno povezan sa Zemljom i medicinska pomoć dostupna gotovo u stvarnom vremenu, buduće misije prema Mjesecu i Marsu predstavljat će znatno veći izazov. Tijekom leta iza Mjeseca posada Artemisa II je na 40 minuta ostala bez komunikacije sa Zemljom, a na Marsu bi odgovor zbog udaljenosti signala iz kontrole misije mogao kasniti i do 40 minuta.
Liječnik na svakoj misiji
U NASA-i zato sve više razmišljaju o tome kako medicinsku skrb približiti samoj posadi. Mnogi astronauti već imaju liječničku izobrazbu, a Isaacman je priznao da bi prisutnost medicinskih stručnjaka na misijama prema Marsu bila dodatna prednost. Agencija paralelno razvija i nove metode prevencije - u sklopu programa Artemis II u svemir su poslani uzorci koštane srži astronauta, takozvani 'organ chips', kako bi se proučilo kako duboki svemir utječe na ljudsko tijelo i unaprijedile personalizirane terapije.
Za NASA-u Finckeov slučaj podsjetnik je da unatoč više od 60 godina svemirskih letova ljudsko tijelo u bestežinskom stanju i dalje skriva brojne nepoznanice. Kako se planiraju sve dulje misije prema Mjesecu i Marsu, pitanje više nije samo kako astronaute poslati dalje u svemir, nego kako ih ondje zaštititi i sigurno vratiti kući.