Kad pomislimo na demenciju, većina nas prvo će pomisliti na godine ili genetiku. No znanstvenici sve češće upozoravaju da velik dio rizika ovisi o svakodnevnim navikama koje možemo promijeniti.

Dobra vijest je da ne morate trčati maratone ni rješavati složene matematičke zadatke. Aktivnosti poput vrtlarenja, igranja karata s prijateljima, pletenja, rješavanja križaljki ili sudjelovanja u lokalnim udrugama mogle bi imati važnu ulogu u očuvanju mentalnog zdravlja u starijoj dobi.

Demencija danas pogađa milijune ljudi diljem svijeta, a broj oboljelih nastavlja rasti. Iako se često smatra neizbježnom posljedicom starenja, stručnjaci upozoravaju da velik dio rizika proizlazi iz čimbenika na koje možemo utjecati. Prema najnovijim istraživanjima, čak 40 posto slučajeva demencije povezano je sa životnim navikama. Među njima su nedostatak tjelesne aktivnosti, pušenje, prekomjerna konzumacija alkohola, visoki krvni tlak, dijabetes, depresija i društvena izolacija.

Jedan od čimbenika koji bi mogao pomoći u zaštiti mozga jest i način na koji provodimo slobodno vrijeme.

Nije važan savršen hobi

Stručnjaci objašnjavaju da aktivnosti koje mentalno stimuliraju mozak potiču stvaranje novih neuronskih veza. Taj se učinak naziva 'kognitivna rezerva' i pomaže mozgu da se bolje nosi s promjenama koje dolaze sa starenjem.

Velika analiza dosadašnjih istraživanja pokazala je da osobe koje redovito sudjeluju u slobodnim aktivnostima imaju znatno manji rizik od razvoja demencije. To vrijedi za fizičke aktivnosti poput hodanja ili vrtlarenja, mentalne aktivnosti poput križaljki i zagonetki, ali i društvene aktivnosti poput članstva u klubovima ili redovitih druženja.

Posebno je zanimljivo veliko japansko istraživanje koje je pratilo više od 22.000 ljudi tijekom 11 godina. Sudionici koji su u srednjoj životnoj dobi imali barem jedan hobi imali su oko 19 posto manji rizik od razvoja težeg oblika demencije u odnosu na one bez hobija. Kod osoba koje su imale više različitih hobija rizik je bio manji za čak 23 posto.

Znanstvenici pritom nisu pronašli jedan 'čudesni' hobi koji bi bio učinkovitiji od svih ostalih. Slične rezultate donijelo je i australsko istraživanje iz 2023. godine. Pisanje, rješavanje zagonetki i korištenje računala povezani su s devet do 11 posto manjim rizikom od demencije, dok su kreativne aktivnosti poput pletenja, heklanja ili obrade drva povezane sa smanjenjem rizika od oko sedam posto.

Druženje čuva mozak

Stručnjaci smatraju da hobiji djeluju jer kombiniraju nekoliko važnih čimbenika za zdravlje mozga: mentalni izazov, kretanje, smanjenje stresa i društvenu povezanost.

Dobar primjer su kartaške igre. Igranje pasijansa na mobitelu može biti korisno za mozak, no redovito okupljanje prijatelja na partiji bele donosi dodatne koristi. Uz mentalnu aktivnost uključuje druženje, smijeh i osjećaj pripadnosti zajednici.

Upravo je društvena povezanost jedan od najvažnijih zaštitnih čimbenika. Istraživanja pokazuju da je društvena izolacija među snažnijim prediktorima razvoja demencije. Dugoročne studije otkrile su da se simptomi kod starijih osoba koje se rijetko druže mogu pojaviti i do pet godina ranije nego kod njihovih aktivnijih vršnjaka.

Hobiji sami po sebi nisu jamstvo da se demencija neće razviti, no mogu istodobno smanjiti nekoliko čimbenika rizika. Ako razmišljate o novoj aktivnosti, stručnjaci savjetuju da se zapitate izaziva li vas mentalno, potiče li vas na kretanje, podiže li vam raspoloženje i uključuje li kontakt s drugim ljudima. Što više puta odgovorite s 'da', veća je vjerojatnost da ste pronašli naviku koja će koristiti i vašem mozgu.