Jedno od ključnih pitanja za ljudsku vrstu kao svemirskog putnika njezina je dugovječnost. Ako ne možemo rađati djecu na Mjesecu i Marsu, naša prisutnost na planetarnim kolonijama bit će jako ugrožena, a novi kineski eksperiment na postaji Tiangong pokušava pružiti neke odgovore
Ambicije čovječanstva da jednog dana kolonizira Mjesec i Mars ne ovise samo o raketama, gorivu i tehnologiji za preživljavanje. Jedno od najtežih pitanja tek čeka odgovor: može li se ljudska vrsta uopće uspješno razmnožavati izvan Zemlje?
Iako je ideja 'svemirskih beba' još daleko od stvarnosti, znanstvenici smatraju da je upravo ovo trenutak za ozbiljno proučavanje toga, a prve odgovore mogla bi donijeti neobična misija na kineskoj svemirskoj postaji Tiangong.
vezane vijesti
Nove generacije u svemiru?
Kina je u sklopu prvog eksperimenta takve vrste u orbiti na postaju poslala umjetne strukture nalik embrijima stvorene od živih ljudskih matičnih stanica. Uzorci su lansirani 10. svibnja na teretnoj letjelici Tianzhou-10 i proveli su oko pet dana u niskoj Zemljinoj orbiti kako bi simulirali ranu fazu razvoja nakon oplodnje.
Projekt vodi Kineska akademija znanosti te joj je cilj proučiti kako mikrogravitacija utječe na najraniji stadij ljudskog razvoja. Prema voditelju istraživanja Yu Leqianu, modeli nisu stvarni ljudski embriji i nemaju sposobnost razviti se u ljudsko biće.
Riječ je o laboratorijski stvorenim strukturama koje služe isključivo kao biološki model. 'Umjetni ljudski embrij napravljen je od ljudskih matičnih stanica kao osnovnog materijala', objasnio je Yu, dodajući: 'To nije pravi ljudski embrij, ali može poslužiti za proučavanje ranog ljudskog razvoja.'
Dva modela eksperimenta
Eksperiment uključuje dvije vrste modela. Prvi je uzgojen na stanicama maternice kako bi simulirao ključni trenutak u kojem se embrij pričvršćuje za stijenku maternice, a drugi je smješten u mikrofluidni čip koji oponaša fazu u kojoj se jedan sloj stanica počinje reorganizirati u više slojeva iz kojih kasnije nastaju tkiva i organi.
Svaki uzorak bio je smješten u zasebnoj komori u posebnom kontejneru, a nakon pet dana razvoja svi su zamrznuti i bit će vraćeni na Zemlju radi detaljne analize. Istodobno su identični uzorci proučavani u laboratoriju na Zemlji kako bi se rezultati mogli usporediti.
Cilj istraživanja
Znanstvenici se nadaju da će upravo ta usporedba otkriti koji čimbenici u svemiru utječu na rast embrija i s kakvim bi se biološkim preprekama ljudi mogli suočiti tijekom dugotrajnog života izvan Zemlje. Razdoblje u kojem su modeli boravili u orbiti odgovara otprilike 14. do 21. danu nakon oplodnje, iznimno osjetljivom okviru u kojem počinju nastajati organi.
Svaka nepravilnost u toj fazi može imati ozbiljne posljedice za kasniji razvoj fetusa.
Nitko dosad nije pokušao začeti dijete u svemiru
Prethodna istraživanja već su upozoravala da bi svemirski uvjeti mogli predstavljati ozbiljan problem za reprodukciju. Kozmičko zračenje može oštetiti reproduktivne stanice, a mikrogravitacija poremetiti procese koji su na Zemlji strogo regulirani.
Zbog toga pitanje dugoročnog života na drugim planetima više nije samo inženjerski izazov.
Ako kolonije na Mjesecu ili Marsu jednog dana trebaju postati trajna ljudska naselja, znanstvenici će morati znati ne samo kako ljude tamo poslati i održati ih na životu, nego i mogu li ondje sigurno započeti novu generaciju.
Ovaj kineski eksperiment ne daje konačan odgovor, ali otvara jedno od najkonkretnijih i najosjetljivijih poglavlja budućeg istraživanja svemira: kako izgleda početak ljudskog života kad Zemlja više nije pod nogama, piše Gizmodo.
