Komarci nisu oduvijek preferirali ljudsku krv. Prema novoj genetskoj studiji, neki su se komarci na ljude počeli prilagođavati prije više od dva milijuna godina, što bi moglo pomoći znanstvenicima da bolje razumiju kada su rani ljudski preci stigli u jugoistočnu Aziju.

Rezultati istraživanja objavljeni su 26. veljače u znanstvenom časopisu Scientific Reports.

Tragovi migracije ranih ljudi

Istraživači su analizirali DNK komaraca iz jugoistočne Azije, uključujući vrste koje mogu prenositi malariju. Zaključili su da su se neki komarci evolucijski prilagodili prisutnosti ranih ljudskih predaka hominina između 2,9 i 1,6 milijuna godina.

Prema koautorici studije Catherine Walton sa Sveučilišta Manchester, ti rezultati sugeriraju da je vrsta Homo erectus možda bila dovoljno brojna u regiji da utječe na ponašanje i evoluciju komaraca.

Tradicionalno su se znanstvenici oslanjali na fosile i drevnu DNK kako bi rekonstruirali širenje ljudi iz Afrike. Međutim, u tropskim područjima poput jugoistočne Azije fosili se rijetko očuvaju zbog topline i vlage, pa su alternativne metode istraživanja posebno važne.

Zašto komarci preferiraju ljude?

Na svijetu postoji više od 3500 vrsta komaraca, ali samo mali dio njih redovito se hrani ljudskom krvlju. U jugoistočnoj Aziji neke vrste iz skupine Anopheles leucosphyrus posebno su poznate po tome što preferiraju ljude, dok se druge hrane krvlju majmuna.

Glavna autorica studije Upasana Shyamsunder Singh sa Sveučilišta Vanderbilt željela je otkriti kada i zašto je došlo do tog evolucijskog prijelaza. Istraživački tim sekvencirao je DNK 38 komaraca iz 11 različitih vrsta prikupljenih tijekom terenskog rada između 1992. i 2020. godine u različitim dijelovima jugoistočne Azije.

Ključna regija: Sundaland

Analiza je pokazala da su komarci izvorno hranili krvlju neljudskih primata, ali da je dio njih u regiji Sundaland razvio sklonost prema ljudima. To područje uključuje otoke Java, Sumatra, Borneo, kao i Malajski poluotok.

U to je vrijeme Sundaland bio prekriven gustim tropskim prašumama koje su predstavljale idealno stanište za komarce. No klimatske promjene prije otprilike dva milijuna godina dovele su do hladnijih i sušnijih razdoblja, što je potaknulo promjene u okolišu i moguće migracije ranih hominina kroz regiju.

Znanstvenici pretpostavljaju da su komarci tada morali birati između ostanka u šumi ili prilagodbe novim izvorima hrane, uključujući ljude.

Paraziti kao svjedoci ljudske povijesti

Istraživanja organizama koji ovise o ljudima mogu otkriti mnogo o ljudskoj evoluciji. Prema riječima Davida L. Reeda iz Prirodoslovnog muzeja u Floridi, DNK takvih parazita često sadrži tragove migracija i promjena u ljudskim populacijama.

Primjerice, ranija istraživanja pokazala su da genetska raznolikost ušiju na ljudskoj glavi može pratiti migracije ljudi kroz Američki kontinent.

Nova metoda za proučavanje ljudske evolucije

Stručnjaci smatraju da ovakav pristup, odnosno proučavanje evolucije organizama koji se hrane ljudima, može pomoći popuniti praznine u fosilnom zapisu. Antropolog Fernando A. Villanea sa Sveučilišta Boulder u Koloradu istaknuo je da korištenje komaraca kao pokazatelja dolaska ljudi u regiju predstavlja inovativan način istraživanja ljudske prošlosti.

Buduća istraživanja trebala bi analizirati i gene povezane s osjetilom mirisa kod komaraca koji im pomažu prepoznati kemijske signale potencijalnih domaćina kako bi se bolje razumjelo kada i koliko brzo su se prilagodili ljudima, piše CNN.