Prošlo je dugo čekanje, ali 144 godine nakon početka radova papa Leo XIV blagoslovio je nedavno dovršeni središnji toranj crkve Sagrada Família Antonija Gaudíja, u nazočnosti članova španjolske kraljevske obitelji, premijera i stotina biskupa.

Dovršetkom tornja Isusa Krista, najvišeg od ukupno 18 tornjeva hrama, bazilika je dosegnula svoju konačnu visinu od 172,5 metara. Time je postala ne samo najviša crkva na svijetu, već i najviša građevina u Barceloni. Baziliku je 2010. godine posvetio papa Benedikt XVI.

Nakon svečane mise papa je, govoreći na španjolskom i katalonskom jeziku, rekao da je bazilika više od spomenika, prenosi The Guardian.

'Ova bazilika je djelo koje se i dalje gradi i podsjeća nas da je put koji nam je Krist pokazao putovanje koje nikada ne završava', rekao je. Dodao je: 'Nikada ne možemo vjerovati u Isusa koji želi da vodimo ratove ili ubijamo nevine.'

Prije službe Leo je zapalio svijeću i pomolio se na Gaudíjevu grobu u kripti bazilike.

Gužva u Barceloni

Deset sati prije njegova prolaska vjernici su već zauzimali mjesta uz trasu kojom je trebao proći.

Ramón i Marisa iz L’Hospitaleta de Llobregata, oboje ogrnuti vatikanskim zastavama, bili su među onima koji su rano stigli kako bi upili atmosferu. 'Mi smo generacija Ivana Pavla II., a Leo nas jako podsjeća na njega', rekla je Marisa. 'Jako smo sretni što je došao ovdje u Barcelonu.'

Ramón je rekao da mu Sagrada Família izaziva trnce. 'Gaudí zaslužuje biti svetac samo zbog toga što ju je izgradio' dodala je Marisa. 'To je božanska građevina.'

Nekoliko ulica dalje Rosmira Pasadis iz Venezuele rekla je da je ponijela voće i vodu kako bi izdržala dugo čekanje.

'Ovaj papa je vrlo karizmatičan i ima dar za komunikaciju, posebno s mladima', rekla je. 'Njegov posjet važan mi je ne samo zato što sam katolkinja, nego i zato što se nadamo da će pozvati na oslobađanje političkih zatvorenika u Venezueli i na našu slobodu.'

Velike sigurnosne mjere

Sigurnosne mjere, koje su uključivale zatvaranje nekoliko postaja podzemne željeznice i ulica, gotovo su zaustavile grad, dok su se bazilici mogli približiti samo pozvani gosti.

Međutim, trgovine suvenirima u blizini dobro su poslovale prodajući papinske suvenire uz uobičajenu ponudu predmeta inspiriranih Gaudíjem.

Policija je procijenila da će uz trasu kojom je papa prolazio biti oko 70.000 ljudi, manje nego u Madridu i znatno manje od 650.000 navijača koji su u svibnju izašli na ulice kako bi proslavili naslov prvaka s nogometašima Barcelone.

Božji arhitekt

Srijeda je obilježila stotu obljetnicu smrti Gaudíja, kojeg je njegov biograf Gijs Van Hensbergen opisao kao „čovjeka srednjovjekovne duše i avangardnog uma“.

Često nazivan Božjim arhitektom, Gaudí je posljednjih 12 godina života posvetio radu na Sagradi Famíliji.

U vrijeme kada su se mnogi stanovnici Barcelone udaljavali od religije, Gaudí je govorio da želi stvoriti crkvu za sve, 'Bibliju u kamenu', zbog čega je među tradicionalne vjerske motive uključio prikaze običnih ljudi i svakodnevnog života.

Prema industrijskom povjesničaru Jamesu Douetu, 'Sagrada Família zamišljena je kako bi vratila otuđene industrijske radnike Barcelone katoličkoj vjeri, odvratila ih od anarhističkog nasilja i antiklerikalnog raspoloženja koje je obilježavalo grad te na neki način iskupila grijehe njegovih stanovnika'.

Blagoslov tornjeva bio je posljednja postaja na Leovu bogatom rasporedu u Barceloni, koji je uključivao susret s katalonskim predsjednikom Salvadorom Illom, posjet zatvoru najviše sigurnosne razine, molitvu krunice u samostanu Montserrat te poziv na katalonsko jedinstvo upućen na španjolskom i katalonskom jeziku.

Je li Gaudi sve tako zamislio?

Iako je Sagrada Família dosegla svoju punu visinu, završetak pročelja Slave na glavnom ulazu očekuje se tek za desetak godina, a potom slijedi izgradnja kontroverznog velikog stubišta, što bi moglo zahtijevati preseljenje između 1.000 i 10.000 ljudi, ovisno o odabranom planu.

Rasprava o tome ima li današnja građevina ikakve veze s onim što je Gaudí prvotno zamislio vjerojatno će se nastaviti. Još 1965. skupina umjetnika i arhitekata, među kojima su bili Le Corbusier, Ricardo Bofill i Joan Miró, tražila je obustavu radova, tvrdeći da promotori koriste Gaudíja kako bi ostavili vlastiti trag na štetu izvornog djela.

S druge strane, Jordi Faulí, arhitekt zadužen za dovršetak projekta, ističe da je Gaudí bio svjestan kako će za njegova života biti izgrađen samo mali dio hrama te da je ostavio dovoljno detaljnih nacrta i uputa kako bi njegovi nasljednici mogli ostvariti njegovu viziju, iako su neki dokumenti kasnije izgubljeni ili uništeni.

Ostaje i pitanje Gaudíjeve beatifikacije. Prošle godine papa Franjo odobrio je dekret kojim je arhitekt proglašen „časnim slugom Božjim“, što je važan korak na putu prema kanonizaciji.

Sagradu Famíliju godišnje posjeti oko pet milijuna ljudi, od kojih svaki plaća ulaznicu od najmanje 26 eura, što je čini vrlo unosnim projektom za Katoličku crkvu. Ako Gaudí bude proglašen blaženim, bazilika bi mogla postati i hodočasničko odredište, a ne samo turistička atrakcija.

Međutim, Mateu Hernández, direktor organizacije Visit Barcelona, naglasio je sekularni karakter grada rekavši da Barcelona sada ima „globalnu ikonu ravnu Eiffelovu tornju, Taj Mahalu ili piramidama“.

U stoljeću i pol otkako je počela gradnja hrama, Barcelona je ostala grad skloniji pobuni nego molitvi. Vrijeme će pokazati hoće li posjet pape Lea njezine buntovne stanovnike vratiti na put pravednosti.