'Ako Kina napadne Tajvan, Francuska, Europa, Sjedinjene Države i Japan također će biti pogođeni. Tajvan bi bio u strašnoj situaciji, ali i vi biste bili', rekao je Wu za Euronews.

Izjavio je to uslijed rastućih napetosti između Pekinga i Taipeija. Kako Kina smatra Tajvan dijelom svojeg teritorija, nikada nije isključila mogućnost upotrebe sile da bi ga stavila pod svoju kontrolu. S druge strane, Tajvan ima demokratski izabranu vlast, vojsku i vanjsku politiku te odbacuje kineske teritorijalne pretenzije.

'Tajvan nikada nije bio samo kineski'

Wu tvrdi da je povijest Tajvana mnogo složenija od kineskog narativa prema kojem je otok oduvijek bio njezin dio. Podsjeća da su u povijesti njime upravljali Nizozemci, Španjolci, kineska dinastija Qing i Japan te da mu je dinastija Qing pridavala ozbiljniju stratešku važnost tek desetak godina krajem 19. stoljeća.

'Kina nije bila jedina država koja je ondje vladala', rekao je, odbacujući argument da povijesne veze opravdavaju današnje kineske ambicije.

Silicijski štit koji pokreće svijet

Jedan od glavnih razloga zbog kojih je Tajvan postao geopolitički toliko važan nalazi se u industriji poluvodiča.

Tajvanska kompanija TSMC proizvodi više od 90 posto najnaprednijih čipova na svijetu, ključnih za razvoj umjetne inteligencije, podatkovnih centara, pametnih telefona, superračunala i modernih vojnih sustava.

Wu tvrdi da se na Tajvanu proizvodi oko 70 posto svih poluvodiča u svijetu te čak 95 posto najnaprednijih čipova. 'U jednom kvadratnom centimetru poluvodiča, veličine vrha prsta, Tajvanci mogu smjestiti više od deset milijardi tranzistora. To je naše znanje', rekao je.

Dodao je da žele dijeliti svoje tehnološko znanje s demokratskim državama.

'Cijela Europa nalazi se u tom komadiću silicija'

Tajvanski diplomat naglasio je koliko je europska industrija povezana s tajvanskim sektorom poluvodiča. Litografski strojevi dolaze iz Nizozemske, precizna optika iz Njemačke, industrijski plinovi iz Francuske, a važni alati za dizajn čipova razvijaju se u Belgiji. 'U tom jednom kvadratnom centimetru silicija nalazi se cijela Europa', rekao je Wu.

Istaknuo je i stratešku važnost Tajvanskog tjesnaca, kojim godišnje prolazi više od 60.000 kontejnerskih brodova. Prema njegovoj procjeni, riječ je o prometu koji višestruko nadmašuje količine robe koje prolaze kroz Panamski i Sueski kanal.

'Možete zamisliti kakvu bi štetu pretrpjelo svjetsko gospodarstvo kada bi Kina napala Tajvan ili uspostavila pomorsku blokadu', upozorio je.

Europa ne mora ratovati za Tajvan

Unatoč upozorenjima, Wu naglašava da od Europe ne traži vojnu intervenciju. 'Tajvan ne treba objaviti neovisnost. Već imamo svoju vojsku, vlast i vanjsku politiku', rekao je, dodajući da Taipei pokušava održati osjetljivu ravnotežu između obrane svoje demokracije i izbjegavanja eskalacije odnosa s Kinom.

Prema njegovu mišljenju, Europa postupno postaje svjesna toga da ne smije dopustiti Pekingu da određuje s kime će surađivati. 'Europa ima pravo sama birati svoje prijatelje. Prijateljstvo ne mora nužno značiti formalne diplomatske odnose', poručio je.

Unatoč stalnim prijetnjama iz Pekinga, Wu smatra da je osjećaj ugroženosti pridonio jačanju tajvanskog društva. 'Na neki način strah nije loša stvar. Pripremamo se jer se bojimo. Kina nam prijeti već 70 godina, a mi smo u međuvremenu izgradili demokraciju i prosperitetno društvo', rekao je.

Zaključio je da Tajvan od Europe prije svega traži partnerstvo i suradnju. 'Kada se vjenčate, ne pitate supružnika je li spreman umrijeti za vas. Gradite odnos i surađujete. Iz toga prirodno nastaje snaga', rekao je Wu, ističući: 'Na Tajvanu se upravo sada piše posebna priča i ja duboko vjerujem u otpornost tajvanskog naroda.'