Istraživanje su proveli Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET i Hrvatsko katoličko sveučilište u sklopu projekta BrAIn, vrijednog 16 milijuna eura, a on se provodi od 2023. do 2029. godine s ciljem postupnog i sustavnog uvođenja umjetne inteligencije u hrvatski obrazovni sustav te razvoja digitalnih kompetencija učenika i nastavnika.

Održana je i panel-rasprava u kojoj su sudjelovali Juraj Bilić, pomoćnik ravnatelja CARNET-a za umjetnu inteligenciju, prof. dr. sc. Marina Merkaš s Hrvatskog katoličkog sveučilišta i Aleksandra Mudrinić Ribić, pomoćnica ravnatelja CARNET-a za razvoj te primjenu tehnologija i inovacija u obrazovanju. Moderirala ju je Ana Smoljo iz CARNET-a.

Smoljo je na početku naglasila da je cilj rasprave bolje razumjeti okruženje u kojem danas djeluju nastavnici, roditelji i stručni suradnici. 'Važno je razumjeti stvarnost u kojoj oni djeluju i promisliti kako tehnologija može služiti obrazovanju i dobrobiti djece', rekla je u uvodu.

Bilić je istaknuo da je uloga nastavnika ključna i u doba umjetne inteligencije. 'Nastavnici su ti koji osiguravaju da učenici stječu nova znanja i razvijaju kritičko razmišljanje, a pomoću različitih AI alata možemo potaknuti kritičko razmišljanje', rekao je.

Kao primjer naveo je razlike u odgovorima različitih generativnih modela. 'Vidimo kako su LLM-ovi trenirani na sličnim podacima, ali ipak nude različite perspektive. Primjerice, kineski AI alat može imati kinesku perspektivu, iako inače funkcionira slično kao Claude ili Copilot', objasnio je. Upravo zato, dodao je, učenike treba poticati da uspoređuju odgovore različitih sustava, ističući: 'Važno je potaknuti ih da postave više alata isto pitanje i tako budu potaknuti da razmišljaju.'

'Ne dijelite privatne informacije'

Na pitanje o digitalnim rizicima, Merkaš je naglasila važnost otvorene komunikacije između djece, roditelja i škole. 'Kroz preporuke ističemo i potičemo kod učenika otvorenost komunikacije i razgovor o korištenju chatbotova. Učenike potičemo da ne unose osjetljive podatke o sebi i drugima u chatbotove, posebno ne intimne dijelove života', rekla je.

Osobito je upozorila na problem dijeljenja privatnih informacija na internetu. 'Usmjeravamo roditelje i učenike da ne objavljuju javno podatke iz svog života niti ih unose u chatbotove. Takva praksa možda nije česta, ali je zabilježena i može biti na štetu djeteta', naglasila je.

Merkaš smatra da roditelji imaju ključnu ulogu u oblikovanju navika djece u digitalnom okruženju. 'Roditelji i obrazovni djelatnici moraju biti uzor. Razgovor često treba započeti iz pozicije znatiželje i igre – primjerice pitanjem: želim instalirati aplikaciju, što znaš o tome, kakve su postavke privatnosti?' rekla je. Kod starije djece, dodaje, granice korištenja tehnologije treba postavljati dogovorom.

Istaknula je i da poticanje upotrebe tehnologije u najranijoj dobi nije preporuka. 'Moramo postati aktivni dionici u razvoju navika korištenja tehnologije kod djece. Kritičko mišljenje koje želimo razviti dolazi tek u kasnijoj dobi.'

Mudrinić Ribić naglasila je važnost povezivanja škole i obitelji kada je riječ o upotrebi umjetne inteligencije. 'Važno je povezivanje da bi učenici imali usklađene poruke iz škole i iz doma kada je riječ o AI-u', rekla je, dodavši da CARNET koristi rezultate istraživanja kao temelj za daljnje aktivnosti, edukacije i rasprave u obrazovnom sustavu.

Bilić je najavio i korake nakon objave preporuka. 'Na temelju istraživanja pripremili smo preporuke te ćemo održati webinar o njima, a drugi o odgovornom korištenju AI-a, nakon čega ćemo provoditi edukacije', rekao je.

O Informativki

Istaknuo je i da CARNET razvija sigurne digitalne kanale komunikacije između škola i roditelja. 'CARNET ima službenu aplikaciju Informativka, a ona je sigurna i pod našim nadzorom. To je službeni kanal komunikacije nastavnika i roditelja', rekao je.

Panelisti su se složili da tehnologija mora biti pažljivo odabrana i primijenjena u obrazovanju. 'Pomno biramo rješenja da bismo prikladnu tehnologiju primijenili u školama', naglasio je Bilić. Na pitanje zašto preporuke ne obuhvaćaju najmlađe učenike, objasnio je da je riječ o svjesnoj odluci. 'Ne podupiremo korištenje tehnologije prije petog razreda osnovne škole', rekao je.

Merkaš je dodala da je pritom ključno voditi računa o dobrobiti djece. 'Tehnologiju treba koristiti etično i odgovorno, uz jasnu brigu o dobrobiti djece', rekla je.

Mudrinić Ribić istaknula je da ubrzani razvoj tehnologije zahtijeva stalnu prilagodbu obrazovnog sustava. 'Ubrzani rast tehnologije sastavni je dio svakog poučavanja. Tehnologija je alat koji može pomoći učenju, ali zahtijeva različite pristupe poučavanju i učenju', rekla je.

Pritom je Bilić upozorio i na moć suvremenih generativnih modela. 'Generativni AI ima nevjerojatnu moć oponašanja ljudskih bića', rekao je.

Zaključujući raspravu, moderatorica Smoljo podsjetila je da tehnologija ne može zamijeniti ljudsku dimenziju obrazovanja. 'AI i digitalne tehnologije postaju sastavni dio obrazovanja, ali u središtu će uvijek ostati ljudi', naglasila je.