Appleova odluka da odgodi uvođenje naprednih AI funkcija za Siri na području Europske unije ponovno je u središte pozornosti stavila Zakon o digitalnim tržištima (Digital Markets Act ili DMA), jedan od najvažnijih europskih zakona za regulaciju velikih tehnoloških platformi.

Europska komisija tvrdi da za kašnjenje nije odgovoran DMA, već Appleova odluka da ne implementira rješenja koja bi zadovoljila zahtjeve interoperabilnosti propisane europskim pravilima. Apple, s druge strane, upozorava da regulatorni zahtjevi otežavaju razvoj i implementaciju pojedinih funkcionalnosti na europskom tržištu.

Sukob oko tumačenja pravila

Glasnogovornik Europske komisije nedavno je poručio da 'ništa u DMA-u ne brani Appleu lansiranje novih proizvoda u Europi', naglašavajući da pravila vrijede jednako za sve velike tehnološke platforme. Prema Komisiji, cilj DMA-a nije ograničavanje inovacija, već sprječavanje situacija u kojima dominantne platforme zatvaraju tržište i onemogućuju konkurenciju.

Kritičari ovog zakona ističu da se provedba često temelji na naknadnim procjenama regulatora te da kompanije teško mogu unaprijed znati hoće li predložena rješenja biti prihvaćena, pa zbog toga dio industrije govori o sustavu 'pomičnih vratnica', odnosno pravilima čija se praktična interpretacija razvija tijekom samog procesa provedbe.

Što je DMA trebao postići?

Zakon o digitalnim tržištima stupio je na snagu s ciljem ograničavanja tržišne moći velikih digitalnih platformi koje Europska unija naziva gatekeeperima.

Zakon propisuje niz obveza, uključujući veću interoperabilnost između usluga, lakše prebacivanje korisnika među platformama, pristup određenim podacima za poslovne korisnike te zabranu favoriziranja vlastitih proizvoda i usluga. Ideja je bila stvoriti ravnopravnije uvjete za manje tvrtke, startupove i europske tehnološke kompanije.

Danas se zbog ovog zakona postavljaju dva pitanja - imaju li potrošači koristi od njega i pomaže li on stvarno europskim startupovima i poduzetnicima? Europska komisija nedavno je objavila trogodišnji pregled provedbe DMA-a. Zaključak dokumenta je da zakon ide u željenom smjeru i da ponašanje velikih platformi pokazuje određene promjene, ali da su potrebni dodatno provođenje i nadzor.

Međutim analiza ne donosi mnogo konkretnih ekonomskih pokazatelja koji bi jasno mjerili koristi za tržište ili krajnje korisnike.

Prvi znakovi promjena

Jedan od rijetkih konkretnih primjera koje Komisija navodi odnosi se na alternativne internetske preglednike. Nakon promjena uvedenih odredbama DMA-a, pojedine manje tvrtke zabilježile su rast korisnika. Prema podacima navedenima u izvješću, Aloha Browser prijavio je rast novih korisnika od 250 posto, Firefox je udvostručio broj dnevno aktivnih korisnika na uređajima iPhone u Njemačkoj i Francuskoj, a i Opera i Vivaldi bilježe povećan promet.

Iako ti podaci sugeriraju veću tržišnu otvorenost, još uvijek nije jasno koliko su dugoročno značajni za europski tehnološki sektor.

Zanimljivo je da i organizacije civilnog društva koje podržavaju strožu regulaciju velikih tehnoloških kompanija traže više dokaza o konkretnim učincima DMA-a. U javnim konzultacijama dio organizacija predložio je stvaranje javnih baza podataka koje bi dokumentirale promjene nastale upravo zahvaljujući njemu. Razlog je jednostavan: mnogi korisnici nisu sigurni koja su nova prava dobili niti koje su se promjene dogodile kao posljedica zakona.

Šira rasprava o europskoj tehnološkoj politici

Slučaj Siri pokazuje da rasprava o europskoj regulaciji više nije ograničena na institucije u Bruxellesu. Kada građani vide da određene AI funkcije, aplikacije ili usluge dolaze kasnije u Europu nego u SAD ili Aziju, regulatorna politika postaje vidljivo potrošačko pitanje. Istodobno zagovornici DMA-a tvrde da kratkoročna kašnjenja ne bi smjela zasjeniti dugoročan cilj stvaranja otvorenijeg i konkurentnijeg digitalnog tržišta.

U svakom slučaju, dvije godine nakon početka provedbe DMA-a prekratak su period za donošenje konačne ocjene njegove uspješnosti. Postoje naznake da je dio tržišta postao otvoreniji za manje konkurente, no još uvijek nedostaju čvrsti podaci koji bi pokazali koliki su stvarni gospodarski učinci za europske tvrtke i korisnike, piše Euronews.