Znanstvenici iz Velike Britanije identificirali su vrstu škorpiona koji se šetao tim područjem prije otprilike 415 milijuna godina, a ističe se svojom veličinom. Tijekom proučavanja fosila koji su više od stoljeća pohranjeni u londonskom Prirodoslovnom muzeju otkrili su i onaj škorpiona, za koji se dugo mislilo da je fosil raka, a bio je veličine psa.

U studiji, objavljenoj u časopisu Palaentology, naveli su da je Praearcturus gigas, kako se novootkriveni škorpion zove, bio dug otprilike metar i zdepaste građe. Njegove noge, kandže i glava bili su prekriveni grubim izbočinama, a iako fosilu nisu sačuvane oči, smatraju da su mu bile smještene na prednjoj strani glave. Zanimljivo je da je vjerojatno imao kliješta dugačka otprilike 16 centimetara, odnosno četiri puta veće od kliješta današnjih škorpiona.

Fosil je identificiran još 1870. godine, a dosad je smatran dijelom skupine rakova jednakonošaca. No kad su 1980-ih saznali više o njemu i srodnim životinjama, počeli su razmatrati i mogućnosti da se radilo o drugoj vrsti člankonošca ili beskralježnjaka s egzoskeletnom i zglobnim dodacima, što bolje odgovara građi škorpiona.

Istraživači su koristili CT snimke i druge alate kako bi detaljno proučili dostupne uzorke iz zbirke Prirodoslovnog muzeja, ali i surađivali s umjetnikom koji bi mogao stvoriti ilustraciju toga kako je životinja zapravo izgledala. Analizom su otkrili ključnu značajku, prsnu kost na donjoj strani uzorka, karakterističnu za škorpione. Slična je prsna kost nađena i kod škorpiona otkrivenog u Kanadi i za znanstvenike je to bio znak da se radi o novoj vrsti.

Ističu da je P. gigas živio u razdoblju poznatom kao rani devon, kad je većina tada poznatih životinja boravila u vodi ili oko nje. Činjenica da je ovaj škorpion živio prije više od 400 milijuna godina iznenadila je znanstvenike jer su prethodni nalazi pokazali da su se oni pojavili oko 50 milijuna godina kasnije.

U studiji se navodi i teorija da je škorpion bio toliko velik kako bi izbjegao da ga pojedu, a strukture nalik na zaklopce na trbuhu vjerojatno su mu pomogle da pliva. Pretpostavljaju da se hranio primitivnim ribama bez čeljusti i oklopa koje su u to vrijeme nastanjivale vode.

Je li to zaista škorpion?

Iako su britanski istraživači uvjereni da se radi o novoj vrsti škorpiona, njihov kolega iz Prirodoslovnog muzeja u Berlinu puno je oprezniji.

U izjavi za CNN, Jason Dunlop, znanstveni direktor zbirke iz Prirodoslovnog muzeja u Berlinu, naglasio je da imaju samo neke dijelove izvorne životinje. Važnih dijelova, poput žalca na kraju repa ili osjetilnog organa na donjoj strani, nije bilo.

Britanski znanstvenici priznaju da su radili s nepotpunim uzorkom, ali ističu da nema razloga pretpostaviti da rep ne bi završio žalcem. 'Pravi fosili često su slomljeni i nepotpuni, a izazov je tada interpretirati ono što vidimo koristeći dokaze koje imamo na raspolaganju', rekao je glavni autor studije Richard Howard, kustos fosilnih člankonožaca u Prirodoslovnom muzeju.

Njihov rad potaknut će druge muzeje i zbirke da revidiraju svoje fosile te se ne bismo trebali iznenaditi ako se pojave novi radovi koji dokumentiraju škorpione iz tog vremenskog razdoblja.