Ruske sigurnosne službe privremeno su ugasile dijelove posebnog sustava videonadzora koji štiti predsjednika Vladimira Putina i njegov najbliži krug suradnika nakon atentata na iranskog vrhovnog vođu Alija Hameneija u Teheranu u veljači, tvrde izvori upoznati sa slučajem
Prema pisanju Financial Timesa, riječ je o zasebnoj mreži koja nije povezana sa sustavom od gotovo 300.000 nadzornih kamera kojima Moskva prati svoje građane. Sustav je ponovno pušten u rad tek nakon što su stručnjaci detaljno provjerili njegovu sigurnost i pokušali ga potpuno izolirati od interneta.
Povod za takve mjere bila je navodna operacija izraelskih obavještajnih službi koje su, prema tvrdnjama izvora, iskoristile goleme količine videosnimki iz iranskih prometnih kamera da bi precizno utvrdile mjesto i vrijeme sastanka Hameneija s najbližim suradnicima. U napadu su poginuli brojni visoki sigurnosni dužnosnici, kao i brojni članovi Hameneijeve obitelji.
No stručnjake nije zabrinuo samo sam atentat, već tehnologija koja ga je navodno omogućila.
vezane vijesti
Novo oružje
Slučaj iz Irana pokazao je koliko su posljednjih godina napredovali alati umjetne inteligencije za analizu videosadržaja. Za razliku od starijih sustava, koji su mogli pretraživati samo unaprijed definirane obrasce poput registarskih oznaka, lica ili određenih vozila, nova generacija AI alata omogućuje pretraživanje videa običnim jezikom.
Obavještajni analitičar danas može sustavu zadati razne upite: 'pronađi dvije osobe koje razmjenjuju torbu', 'osobu koja se više puta tijekom dana presvukla' ili 'vozilo koje je nekoliko puta prošlo istom rutom'.
Takvi sustavi zatim pretražuju tisuće videosignala i milijune sati snimki te u kratkom roku izdvajaju potencijalne mete. 'Ovo je sveti gral nadzora', rekao je za FT europski dužnosnik čija država koristi sličnu tehnologiju, dodajući: 'Više ne tražimo objekte nego ponašanje.'
Kamere postaju slabost država
Razgovori FT-a s bivšim i sadašnjim obavještajcima te sigurnosnim dužnosnicima iz više država pokazuju da se golemi sustavi videonadzora mogu pretvoriti u alat protiv samih njihovih vlasnika.
Države su desetljećima ulagale milijarde dolara u mreže sigurnosnih i prometnih kamera, no problem je u tome što protivnik, ako uspije dobiti pristup tim sustavima, danas uz pomoć umjetne inteligencije može analizirati njihove podatke na dosad nezamislivoj razini. Jednom kada identificira određenu osobu, sustav može rekonstruirati njezine dnevne rutine, kontakte, kretanje i obrasce ponašanja tijekom više mjeseci.
Pritom se ne koriste samo videosnimke jer moderni sustavi mogu kombinirati podatke s društvenih mreža, snimljenih komunikacija, mikrofona ugrađenih u pametne uređaje i podataka o putovanjima.
'Prvi put u povijesti možemo računalima običnim jezikom opisivati ono što tražimo na videosnimkama', rekao je Matan Goldner, direktor izraelske tvrtke Conntour, čiji su klijenti izraelske obavještajne službe i singapursko ministarstvo unutarnjih poslova.
Putin već dugo strahuje od ukrajinskih operacija
Rusija je i prije ovog slučaja bila zabrinuta za sigurnost Vladimira Putina. Ukrajinske obavještajne službe posljednjih godina više su puta uspjele kompromitirati ruske nadzorne sustave, a koristile su i podatke o lokaciji mobilnih telefona u operacijama protiv njihovih visokih vojnih dužnosnika.
Ukrajinski haker rekao je za FT da se kamere u Moskvi, uključujući one u blizini Kremlja, i dalje uspješno kompromitiraju, iako nije želio komentirati posjeduje li Ukrajina mogućnost njihove masovne AI analize. Zato su ruske sigurnosne službe nakon događaja u Iranu pojačale provjere svojih sustava nadzora.
Slični sustavi sve se više koriste i u Kini. Financial Times ranije je izvijestio da kineske vlasti ulažu u novu generaciju AI kamera i softvera sposobnih za prepoznavanje scena, obrazaca ponašanja i pretraživanje videosadržaja pomoću tekstualnih naredbi.
No stručnjaci upozoravaju da takvi sustavi povećavaju i ranjivost država koje ih koriste. 'Kinezi postavljaju kamere, a sve što mi trebamo jest pronaći način da uđemo u sustav. Način uvijek postoji', rekao je sigurnosni dužnosnik iz obavještajnog saveza Five Eyes.
Unatoč impresivnim mogućnostima, AI nadzor ima i svoja ograničenja. Tijekom rata u Gazi izraelske su službe godinama tražile vođu Hamasa Jahju Sinvara koristeći najnaprednije sustave nadzora, uključujući analizu hoda i ponašanja. Unatoč tome, Sinvar je 2024. godine lociran gotovo slučajno tijekom vojne operacije, a u trenutku smrti nosio je zaštitne naočale i šal koji mu je prekrivao prepoznatljive crte lica.
