Ministri Europske unije obećali su povećati napore u zaštiti djece na internetu, ali nisu slijedili danski plan zabrane društvenih mreža za djecu mlađu od 15 godina.

Dansku Jutlandsku deklaraciju, koju je sastavila nordijska zemlja dok predsjedava sastancima ministara Unije tijekom druge polovice 2025., potpisalo je 25 država članica - bez Estonije i Belgije - tijekom neformalnog sastanka nacionalnih ministara telekomunikacija.

Ministri su rekli kako će istražiti jesu li potrebne daljnje mjere za nadopunu postojećih pravila Unije jer su maloljetnici sve više izloženi riziku od izlaganja ilegalnom, štetnom i ekstremističkom sadržaju. Zahtijevaju 'jaču i ciljaniju zaštitu'.

Provjera dobi kao rješenje

Studija Svjetske zdravstvene organizacije iz 2024. godine otkrila je kako se problematično korištenje društvenih mreža među adolescentima povećalo sa sedam posto u 2018. na 11 posto u 2022.

Jedanaest posto adolescenata pokazalo je znakove problematičnog ponašanja na društvenim mrežama, boreći se s kontrolom njihove upotrebe i doživljavajući negativne posljedice.

Jedan od alata za ublažavanje negativnog utjecaja ilegalnog i dobno neprimjerenog sadržaja jest učinkovita provjera dobi.

Predstojeći Zakon o digitalnoj pravednosti, čija će pravila Europska komisija predstaviti početkom sljedeće godine, mogao bi uključivati ​​ove alate.

'U stvarnom svijetu, provjere dobi standardne su za robu i usluge s dobnim ograničenjem. Stoga je razumno očekivati ​​slične zaštitne mjere i na internetu, gdje su rizici - posebno za maloljetnike - značajni i dobro dokumentirani.

Bez odgovarajuće i pouzdane provjere dobi, teško je spriječiti, na primjer, da društvene mreže ciljaju maloljetnike sadržajem i značajkama namijenjenima odraslima, dovodeći njihovu dobrobit u opasnost', navedeno je u deklaraciji.

Postojeća pravila, poput Zakona o digitalnim uslugama, možda neće biti dovoljna, tvrdi se u deklaraciji.

Danska ministrica za digitalnu politiku Caroline Stage Olsen rekla je novinarima kako je 'najvažnije imati postavljena pravila, Zakon o digitalnoj pravednosti najbrži je način za djelovanje'. Međutim, dodala je, pravila se ne bi trebala preklapati s drugima.

Danska premijerka Mette Frederiksen najavila je kako ta država planira uvesti zabranu društvenih mreža za djecu mlađu od 15 godina, nastojeći 'bolje zaštiti djecu i mlade u digitalnoj stvarnosti u kojoj mnogi doživljavaju pad blagostanja i sve veću ovisnost o društvenim mrežama'.

U Uniji djeca moraju imati najmanje 13 godina kako bi otvorila korisničke račune na društvenim mrežama. Prema podacima koje je predočila Frederiksen, 94 posto danske djece bilo je na društvenim mrežama prije te dobi.

Australski primjer

Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen prošlog je mjeseca rekla kako su osnovali stručni panel koji će izvijestiti o tome kako bi se djeci u Uniji moglo ograničiti korištenje društvenih mreža, uzimajući u obzir australske akcije u ovom području.

U toj državi tinejdžeri mlađi od 16 godina ne mogu koristiti platforme društvenih mreža poput Snapchata, TikToka, Facebooka, Instagrama i X.

Ministri Njemačke, Nizozemske, Španjolske i Cipra rekli su kako podržavaju danske napore, ali njihove države neće uvoditi zabrane. Upozorili su, između ostalog, na to kako puka provjera dobi neće biti dovoljna, već treba uzeti u obzir različite čimbenike.

Komisija je također zatražila od Snapchata, YouTubea, Applea i Googlea dostavu više informacija o svojim sustavima provjere dobi kao dio svojih napora u okviru Zakona o digitalnim uslugama.

Komisija želi znati što čine kako bi spriječili maloljetnike u pristupu ilegalnim proizvodima, uključujući droge ili vape uređaje, ili štetnom materijalu, poput sadržaja koji promiče poremećaje prehrane, piše Euro News.