Podaci 98.299 sudionika iz 71 istraživanja pokazali su su kako što više kratkog sadržaja osoba gleda, to su joj kognitivne performanse slabije u smislu pažnje i inhibitorne kontrole, što znači kako im je bilo teže fokusirati se.

Ponovljeno izlaganje visoko stimulirajućem, brzom sadržaju može doprinijeti navikavanju, u kojem korisnici postaju desenzibilizirani na sporije, napornije kognitivne zadatke poput čitanja, rješavanja problema ili dubokog učenja.

Ukratko, to može doprinijeti propadanju mozga.

Propadanje mozga definirano je kao 'pretpostavljeno pogoršanje mentalnog ili intelektualnog stanja osobe, posebno promatrano kao rezultat prekomjerne konzumacije materijala (sada posebno online sadržaja) koji se smatra trivijalnim ili neizazovnim'.

Istraživači su zaključili kako je korištenje kratkog videa povezano s lošijom kognicijom (pažnja, inhibitorna kontrola, jezik, pamćenje i radna memorija) i većinom indeksa mentalnog zdravlja, osim slike tijela i samopoštovanja. Studija je također povezala korištenje kratkog video sadržaja s negativnim utjecajima na mentalno zdravlje, uključujući povećani stres i tjeskobu.

'Pretpostavlja se kako kontinuirani ciklus listanja i primanja novog, emocionalno stimulirajućeg sadržaja pokreće oslobađanje dopamina, stvarajući petlju pojačanja koja doprinosi obrascima uobičajene upotrebe i većem emocionalnom oslanjanju na digitalne interakcije.

Ova uobičajena interakcija može biti povezana s pojačanim stresom i tjeskobom, jer neki korisnici prijavljuju poteškoće s isključivanjem i reguliranjem svojih emocija u okruženjima offline', navedeno je u istraživanju.

Usamljenost i manje zadovoljstvo životom

Studija također sugerira kako pretjerana konzumacija kratkog videa može dovesti do društvene izolacije i nižeg ukupnog zadovoljstva životom.

Navedeno je kako je korištenje aplikacija 'povezano s povećanom socijalnom izolacijom zamjenom interakcija u stvarnom svijetu pasivnim digitalnim angažmanom, što pogoršava osjećaje usamljenosti. Takvo oslanjanje na online interakcije također povezano s nižim zadovoljstvom životom.'

Ranija istraživanja povezala su korištenje umjetne inteligencije s padom kognitivnih funkcija. Studija provedena pri MIT-ju otkrila je kako studenti koji koriste ChatGPT za pisanje eseja ne samo što su pokazali daleko manje moždane aktivnosti, već se nisu mogli sjetiti ni jedne rečenice iz svog uratka.

Oni koji nisu koristili nikakvu tehnologiju pri pisanju eseja uspjeli su se sjetiti najviše, a oni koji su koristili Googleovu tražilicu bili su u sredini.

Druga studija u medicinskom časopisu JAMA, koju je provelo Sveučilište Kalifornija u San Franciscu, otkrila je kako su djeca koja su svakodnevno koristila društvene mreže postigla daleko niže rezultate na testovima čitanja, pamćenja i vokabulara od onih koji nisu prijavili korištenje društvenih mreža, piše Independent.