Vlada Republike Hrvatske na svojoj sjednici donosi niz prijedloga izmjena i dopuna propisa vezanih uz poreze. Tako se na dnevnom redu nalaze prijedlozi izmjena i dopuna Zakona o PDV-u, Općeg poreznog zakona, Zakona o minimalnom globalnom porezu na dobit te Zakona o porezu na dobit.

Raspravljat će se još i o zakonima o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica; preuzimanju dioničkih društava; o osiguranju; o financijskim konglomeratima.

Na redu je još i konačni prijedlog Zakona o otocima te prijedlog zaključka u vezi s prihvaćanjem prijedloga nacionalnog plana obrambenih ulaganja u okviru SAFE mehanizma.

Predstavljen prijedlog proračuna

No, prije toga premijer Andrej Plenković osvrnuo se na najbitnija zbivanja u zemlji i inozemstvu.

"Ministar Primorac i ja smo predstavili prijedlog Državnog proračuna za 2026. Slijede izlaganja klubova i zastupnika. Državni proračun je najvažniji akt kojeg Vlada šalje Saboru. Deseti proračun ove Vlade je socijalan, održiv i razvojan. Usmjeren je na rast mirovina, plaća, demokgrafske mjere i ulaganja u priušštivo stanovanje.

Proračunski deficit će biti na 2,9 posto, javni dug će biti na 56 posto. Sve tri agencije za kreditni rejting daju stabilne prognoze. Nastavljamo ulagati u digitalizaciju, prometnu i komunikacijsku infrastrukturu, obnovu nakon potresa i jačanje konkurentnosti gospodarstva.

Poseban naglasak stavljamo na obrazovanje i zdravstvo te projekte obrane. Danas ćemo donijeti odgovarajuće mjere kako bi MORH mogao dalje osigurati financiranje putem europskog mehanizma SAFE.

Državni proračun je alat kojim nastavljamo zadržavati stabilnost u neizvjesnim okolnostima, podizati standard građana, jačati ulaganje u budućnost Hrvatske", rekao je Plenković te nastavio:

"Danas je DZS objavio prvu procjenu BDP-a za treći kvartal za 2,3 posto, što je blagi pad, ali 19. kvartal zaredom u kojem bilježimo rast. Najveći doprinos rastu BDP-a, a imali su visoki rast investicija od 7,5 posto, provedbom plana NPOO-a te drugim oblicima financiranja. Nastavio se i rast potrošnje 1,9 posto. BDP bi bio veći da nije zabilježen pad izvoza roba i usluga.

Hrvatska ostaje među onim državama čije gospodarstvo raste najviše od svih. Rast hrvatskog BDP-a u trećem kvartalu je veći od rasta BDP-a u EU (1,6 posto) i eurozoni (1,4 posto), čime se nastavlja hvatanje ostalih zemalja članica i približavanje europskom prosjeku.

Prošlog tjedna održali smo treću sjednicu Nacionalnog vijeća za održivi razvoj, predstavili smo fond vrijedan 1,7 milijardi eura. Poticat ćemo obnovu zgrada, ugradnju solara te obnovljive izvore energije. Dio će ići na poticanje razvoja željeznice i prijevoza općenito", dodao je Plenković.

Velik broj međunarodnih aktivnosti

"Proteklih dana je bio veliki broj međunarodnih aktivnosti. Održan je samit EU i Afričke unije, održali smo sastanke Europskog vijeća i Koalicije voljnih. Imali smo i razgovor sa Zelenskim. Glavna tema je pitanje Ukrajine u okviru plana koji se dogovara u EU, SAD, Ukrajini i Rusiji.

Nastavljaju se aktivnosti na uklanjanju neboder Vjesnika. Ministar Bačić s drugim službama vodi računa o tome. Vlada je i dalje zainteresirana za otkup cijelog kompleksa, trenutno imamo 63 posto.

U ovom trenutku smo na 21 milijun turista, 108 milijuna noćenja, prihodi će biti preko 15 milijardi eura. Bit će ovo još jedna rekordna sezona, ali šaljemo poruku da turisti mogu birati koju će zemlju odabrati kao svoju destinaciju za odmor.

Obilježili smo dan borbe protiv nasilja nad ženama. Nažalost, to nitko nije iskorijenio", ustvrdio je premijer u svom obraćanju javnosti.

Danas je na redu i paket poreznih zakona. Predstavit će ih državna tajnica Terezija Rogić Lugarić, dok je ministar Primorac na saborskoj raspravi. Sve ove zakone usvajamo kako bi nam porezni sustav bio jednostavniji i digitaliziraniji, a uvodimo i olakšice za one koji će sponzorirati sportske, kulturne, znanstvene i humanitarne manifestacije i time uvodimo financiranje aktivnosti koje ne mogu biti financiranje od države ili JLS-a.

Predlažemo kandidaturu Hrvatske za sjedište Carinskog tijela EU, riječ je o novoj agenciji, niz zemalja je zainteresiran i želja nam je što bolje se predstaviti", poručio je Plenković.

Paket poreznih zakona

Potom je državna tajnica ministarstva financija Terezija Rogić Lugarić objedinjeno obrazložila čak osam novih zakona koji se tiču poreza i financija.

"Ovim paketom obuhvaćena su četiri zakona. Izmjene zakona o PDV-u i općeg poreznog zakona predlažu se zbog usklađivanja sa Zakonom o fiskalizaciji. Provodi se zakonsko rasterećenje ukidanjem pojedinih obrazaca.

Izmjene općeg poreznog zakona provode se i zbog usklađivanja s obvezom čuvanja opće porezne tajne u slučaju naplate lokalnih poreza između Porezne uprave i JLS-a.

Izmjenama Zakona o porezu za dobit predložene su porezne olakšice za sponzorstva kulturnih manifestacija u tuzemstvu te znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske i druge općekorisne svrhe. Predlaže se i omogućavanje primjene ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja mirovinskim i financijskim fondovima bez pravne osobnosti koji su osnovani posebnim propisom.

Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o minimalnom globalnom porezu na dobit definira se minimalni iznos poreza na dobit kojeg u Hrvatskoj plaćaju društva-kćeri jednog globalnog poduzeća. Porez će biti obračunat prikupljanjem podataka iz automatske razmjene podataka, te se predlaže i neutjecanje poreza na osnovicu poreza na dobit.

Financijski paket

Konačnim prijedlozima izmjena zakona u financijskom paketu, nastavlja se usklađivanje hrvatskih zakona s pravnom stečevinom EU i to u pogledu uvođenja jedinstvene europske pristupne točke (ESAP). To je jedinstvena točka za pristup podacima koja omogućuje da sve informacije ključne za donošenje ulagateljskih odluka budu dostupne na jednom mjestu.

To bi tržište kapitala EU trebalo učiniti atraktivnijim, a društvima u EU i njihovim financijskim proizvodima dati vidljivost u odnosu na ostale te tako omogućiti jačanje njihovih ulaganja. U sva četiri zakona definira se uloga HANFA-e kao nadzornog tijela, a adresatima se daje obveza dostave podataka HANFA-i u strojno čitljivom obliku s metapodacima kako bi informacije bile dostupne na ESAP-u.

Od važnijih razlika, vrijedi spomenuti da su u izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, u odnosu na prvo čitanje u saboru razrađene odluke o rajanju mandata unutar revizorskog društva te dopunjene odredbe o djelovanju revizorskog društva za poslovnu godinu 2026.", objasnila je državna tajnica.

Jačanje otoka

Prijedlog Zakona o otocima predstavila je ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Nataša Mikuš Žigman. "Vlada već provodi mjere koje osiguravaju vodoopskrbu i javni prijevoz za otočno stanovništvo, potpore za očuvanje radnih mjesta, infrastrukturne projekte, promocije otočnih proizvoda te rada organizacija civilnih društva.

Novim se prijedlogom zakona predlaže povećati subvenciju za opskrbu vodom subjektima koji se nalaze na otocima, a nisu spojeni na javnu vodoopskrbnu mrežu. Predviđeno je sufinanciranje prijevoza vode na otoke, kad dolazi do nestašice vode.

Daljnja unapređenja vodoopskrbnih sustava će se nastaviti ulaganjima u alternativne sustave te zbrinjavanje otpadne vode. Ulagat ćemo u energetski učinkovita rješenja i digitalnu transformaciju. U suradnji s JLS ćemo sufinancirati projekte gospodarenja otpadom, a planira se i unapređenje primarne zdravstvene zaštite.

Planira se i jačanje otočnog vijeća kao savjetodavnog tijela za izradu i provođenja projekata te jačanje koordinacije na državnoj razini među tijelima koja su nositelji projekata i mjera, a radit ćemo i na registru otoka, kao alatu za strateško planiranje i usmjeravanje razvoja otoka", poručila je ministrica Mikuš Žigman.

Pet projekata za jačanje obrane u Hrvatskoj

Ministar obrane Ivan Anušić predstavio je prijedlog zaključka u vezi s prihvaćanjem prijedloga nacionalnog plana obrambenih ulaganja u okviru SAFE mehanizma.

"U skladu s odlukom Međuresorne skupine za razvoj obrambene industrije u RH, Vlada je na sjednici 29. srpnja iskazala interes za sudjelovanje u SAFE mehanizmu. Kroz nacionalni plan obrambenih ulaganja predstavljen na sjednici 5. studenog, Ministarstvo obrane je izradio pet projekata izradilo Nacionalni plan obrambenih ulaganja koji predstavlja formalni zahtjev EU za financiranjem projektata u sklopu programa SAFE.

Ovim zaključkom predlaže se prihvaćanje prijedloga nacionalnog plana, koji predstavlja temelj za sufinanciranje putem mehanizma SAFE te se zadužuje Ministarstvo obrane za dostavljanje ovog plana Europskoj komisiji", poručio je Anušić.