Izvješće, koje je u ponedjeljak objavila skupina stručnjaka na zahtjev predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, predstavlja temelj za buduću europsku politiku zaštite djece na internetu. Dokument su izradili njemački dječji psihijatar Jörg Fegert i francuska socijalna epidemiologinja Maria Melchior.

O temi moguće zabrane društvenih mreža u Hrvatskoj tportal je već pisao.

Iako je Von der Leyen ranije podržala zabranu društvenih mreža za mlađe od 13 godina, stručnjaci su ponudili širi pristup koji ne završava na određivanju dobne granice, već predviđa temeljitu promjenu načina na koji se reguliraju digitalne platforme, piše Politico.

Sama dobna granica nije dovoljna

Autori izvješća smatraju da stroga dobna ograničenja sama po sebi neće riješiti problem.

Preporučuju da djeca mlađa od dvije godine uopće ne budu izložena ekranima dok bi ona od treće do 13. godine trebala koristiti internet isključivo uz nadzor roditelja ili škole. Nakon 13. godine pristup digitalnom svijetu trebao bi biti postupan, uz dodatne zaštitne mjere.

Takav pristup razlikuje se od pojedinih nacionalnih prijedloga. Primjerice, Australija je krajem 2025. godine zabranila korištenje društvenih mreža mlađima od 16 godina, no dosadašnja iskustva pokazuju da to nije dalo očekivane rezultate. Jedno istraživanje pokazalo je da više od 85 posto tinejdžera i dalje koristi društvene mreže.

Stručnjaci upozoravaju da se dobna ograničenja često mogu zaobići te da sama zabrana nije dugoročno rješenje.

Tehnološke tvrtke trebale bi dokazivati da su njihove platforme sigurne

Jedna od najvažnijih preporuka odnosi se na odgovornost tehnoloških kompanija. Umjesto da roditelji i djeca snose najveći teret zaštite, stručnjaci smatraju da bi platforme morale dokazati da su njihove usluge sigurne prije nego što ih maloljetnici mogu koristiti.

'U Europi je proizvođač odgovoran za sigurnost proizvoda. Proizvođači automobila moraju osigurati da su njihova vozila sigurna. Ne očekujemo da djeca sama osmišljavaju sigurnosne pojaseve niti da roditelji kod kuće ugrađuju zračne jastuke. Isto bi trebalo vrijediti za velike tehnološke kompanije', poručila je Von der Leyen.

Takav pristup mogao bi zaštitu djece na internetu približiti pravilima koja već postoje u području zaštite potrošača.

Regulacija više neće obuhvaćati samo društvene mreže

Izvješće predlaže da se regulacija proširi i na druge digitalne usluge koje mogu imati sličan utjecaj na djecu i adolescente. Autori koriste pojam social media plus, kojim obuhvaćaju društvene mreže, AI asistente i chatbotove, ali i određene funkcije na platformama za videoigre.

Naglašavaju da problem nisu pojedine aplikacije nego značajke poput beskonačnog skrolanja, algoritamskih preporuka sadržaja i drugih mehanizama osmišljenih da bi što dulje zadržali korisnike na platformi. Prema njihovoj ocjeni, djeca i adolescenti još nemaju razvijene sposobnosti potrebne za suočavanje s učincima takvih sustava.

Autori izvješća upozoravaju da ni nove zabrane ni nova pravila neće odmah ukloniti rizike. Njihov je dugoročni cilj internet učiniti sigurnijim za sve korisnike, a dobna ograničenja vide kao privremenu zaštitnu mjeru koja se može uvesti relativno brzo.

I Von der Leyen priznaje da će biti potrebno vrijeme kako bi nove mjere promijenile način na koji društvo koristi digitalne tehnologije. Izvješće ne predlaže jedinstvenu, obvezujuću dobnu granicu za cijelu Europsku uniju te stručnjaci preporučuju da 13 godina bude zajednička europska polazišna točka, uz mogućnost roditeljskog nadzora u pojedinim slučajevima.

Ostavljaju pritom državama članicama mogućnost da uvedu stroža pravila i višu minimalnu dob ako procijene da je to potrebno, uzimajući u obzir vlastite društvene i kulturne okolnosti. Takav kompromis mogao bi postati temelj budućih europskih pravila kojima će se, osim društvenih mreža, regulirati i druge digitalne platforme koje koriste djeca i mladi.