Uz poznatih pet osjetila, sve više istraživanja upućuje na postojanje još jednog, manje poznatog osjetilnog sustava koji bi mogao imati važnu ulogu u našem fizičkom i mentalnom zdravlju. Riječ je o interocepciji, odnosno sposobnosti organizma da prepoznaje i tumači signale koji nam dolaze iz tijela.

Interocepcija omogućuje mozgu da prati unutarnja stanja organizma, poput otkucaja srca, disanja, gladi, žeđi ili tjelesne temperature. Zahvaljujući tim informacijama tijelo može održavati ravnotežu i pravodobno reagirati na promjene, primjerice kada osjetimo žeđ ili potrebu da se rashladimo.

Psihologinje Jennifer Murphy sa Sveučilišta Royal Holloway i Freya Prentice sa Sveučilišnog koledža u Londonu ističu da je riječ o iznimno važnom osjetilu koje pomaže svim tjelesnim sustavima da pravilno funkcioniraju iako ga većina ljudi gotovo nije svjesna.

Ključna povezanost s duševnim zdravljem

Posljednjih godina istraživači sve više proučavaju moguću povezanost interocepcije i mentalnog zdravlja. Dosadašnji rezultati sugeriraju da način na koji ljudi doživljavaju signale vlastitog tijela može biti povezan s anksioznošću, depresijom, posttraumatskim stresnim poremećajem i poremećajima prehrane.

Pretpostavlja se da svijest o promjenama, poput ubrzanog rada srca, napetosti mišića ili disanja, pomaže mozgu procijeniti je li neka situacija sigurna ili potencijalno prijeteća. Ako je taj sustav narušen, mogao bi pridonijeti razvoju ili održavanju određenih psihičkih tegoba.

Primjerice, osoba s anksioznim poremećajem može biti izrazito osjetljiva na ubrzani puls tijekom društvenih situacija, što samo pojačava osjećaj nelagode i tjeskobe, piše Science Alert.

Murphy i Prentice analizirale su 93 ranije objavljene studije te zaključile da postoje razlike između muškaraca i žena u pojedinim aspektima interocepcije. Žene su, primjerice, u prosjeku pokazale manju preciznost pri procjeni otkucaja svog srca. Autorice ističu da bi to moglo djelomično objasniti zašto su anksioznost i depresija češće kod žena nakon puberteta, ali naglašavaju da je riječ o složenoj povezanosti koju tek treba bolje razumjeti.

Daljnja istraživanja

Dodatnu potporu toj ideji pružilo je istraživanje, objavljeno ove godine u časopisu eBioMedicine. Znanstvenici su proučavali odnos gladi i raspoloženja te utvrdili da su osobe s razvijenijom i preciznijom interocepcijom imale manje promjene raspoloženja kada su bile gladne. To ne znači da nisu osjećale glad, već da su uspješnije održavale emocionalnu stabilnost.

Posebno zanimljive rezultate donijelo je istraživanje na UCLA-u o anoreksiji. Znanstvenici su pomoću kapsule koja vibrira u probavnom sustavu pokazali da osobe oboljele od anoreksije teže prepoznaju signale gladi iz tijela. Taj je poremećaj bio prisutan čak i nakon što su pacijenti ponovno postigli zdravu tjelesnu težinu.

'Osobe s anoreksijom ne ignoriraju signale tijela. Njihov živčani sustav možda ih drukčije obrađuje, zbog čega ih je teže prepoznati, vjerovati im i učiti iz njih', objasnio je neuroznanstvenik Sahib Khalsa s UCLA-a.

Ipak, nisu svi istraživači uvjereni da je interocepcija jedinstveno 'šesto osjetilo'. U radu objavljenom 2024. godine u časopisu Frontiers in Psychology skupina znanstvenika, predvođena kognitivnim znanstvenikom Felixom Schoellerom s MIT-a, tvrdi da se pod tim pojmom zapravo objedinjuje velik broj različitih procesa koji se ne mogu svesti na jedno osjetilo.

Autori priznaju da je naslov njihova rada 'Interocepcija ne postoji' namjerno provokativan te žele upozoriti da je taj pojam često previše pojednostavljen. Bez obzira na različita tumačenja, stručnjaci se slažu da je ljudska percepcija vlastitog tijela mnogo složenija nego što se donedavno mislilo, a bolje razumijevanje načina na koji mozak obrađuje unutarnje tjelesne signale moglo bi u budućnosti pridonijeti razvoju novih pristupa liječenju različitih mentalnih poremećaja.