Koliko je politički vrh usmjeren na tehnološki sektor pokazao je i neuobičajen potez premijera Lija Qianga. Tijekom nedavnog govora izdvojio je tvrtku Unitree, proizvođača humanoidnih robota, istaknuvši da je njezina vrijednost u samo deset godina narasla s 10 milijuna juana na 42 milijarde juana, odnosno oko šest milijardi dolara. Takve javne pohvale pojedinim kompanijama iznimno su rijetke u Kini, posebno uoči izlaska na burzu.

Unitree je početkom srpnja dobio odobrenje za inicijalnu javnu ponudu (IPO), ali je tek jedna od tisuća tehnoloških kompanija koje Peking vidi kao nositelje budućeg gospodarskog razvoja, piše The Economist.

Bilijuni juana za AI i robotiku

Troškovi ostvarivanja tih planova bit će golemi.

Procjenjuje se da će Kina u sljedećih pet godina samo u podatkovne centre za umjetnu inteligenciju morati uložiti oko dva bilijuna juana. Sličan iznos mogao bi biti potreban tijekom idućeg desetljeća za razvoj robotike i visokotehnološke proizvodnje.

Dio ulaganja financirat će same kompanije iz vlastite dobiti te kineski državni bankarski sustav, no velik dio novca morat će doći od privatnih i institucionalnih ulagača. Kako bi ih potaknuo na ulaganja, predsjednik Xi Jinping posljednje dvije godine postupno ublažava ranije restrikcije prema tehnološkom sektoru i privatnim investicijama te jasno daje do znanja koja područja imaju politički prioritet.

Investitori ponovno ulažu u tehnologiju

Rezultat je snažan rast ulaganja. U prvih pet mjeseci ove godine u Kini je osnovano više od 9.500 novih investicijskih fondova, što je oko 50 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.

Posebno raste broj fondova rizičnog kapitala koje osnivaju velike privatne i državne kompanije. Samo državno usmjereni fondovi krajem prošle godine prikupili su oko 230 milijardi juana za ulaganja u tehnologiju, u usporedbi s tek 11 milijardi godinu ranije.

Velika ulaganja privlače i najperspektivniji startupovi. AI tvrtka DeepSeek, jedna od najvećih kineskih zvijezda umjetne inteligencije, navodno prikuplja novi kapital uz procijenjenu vrijednost od gotovo 60 milijardi dolara. Među ulagačima se spominju Tencent i najveći svjetski proizvođač baterija CATL.

Prema podacima konzultantske kuće Hurun, samo u prvoj polovici godine Kina je dobila najmanje 80 novih tehnoloških jednoroga, odnosno startupova vrijednih više od milijardu dolara. Tijekom cijele 2025. bilo ih je samo 22.

Burza ponovno otvara vrata tehnološkim tvrtkama

Oporavlja se i tržište kapitala. Kineske kompanije ove su godine putem izlaska na burzu prikupile oko 32 milijarde dolara, dvostruko više nego tijekom cijele prošle godine i trostruko više nego 2024.

Među najvećim planiranim izlistavanjima nalazi se proizvođač memorijskih čipova CXMT, koji planira IPO vrijedan oko 4,3 milijarde dolara.

Tehnološka burza STAR u Šangaju ponovno dopušta izlazak na burzu startupovima koji još ne ostvaruju dobit, a regulatori sve brže odobravaju nove IPO-ove. Unitree je, primjerice, zeleno svjetlo dobio za samo 100 dana, dok se prije na odobrenje čekalo godinu dana ili dulje.

Država određuje kamo ide novac

Unatoč oživljavanju tržišta kapitala, država i dalje ima presudnu ulogu.

Državni proizvođač čipova SMIC osnovao je investicijski fond koji danas ima udjele u više od 400 poluvodičkih kompanija. Privatne tvrtke često ulažu zajedno s lokalnim vlastima. Tako je Xiaomi osnovao fond s pokrajinom Hubei, koji je dosad investirao u više od stotinu kompanija.

No državni kapital dolazi uz jasne uvjete.

Ulaganja moraju biti usmjerena prema sektorima koje je Komunistička partija proglasila strateški važnima. To znači da pojedine tvrtke dobivaju financiranje ne nužno zato što imaju najbolju tehnologiju ili poslovni model, nego zato što se uklapaju u državne razvojne planove.

Analitičari upozoravaju da dio tih kompanija razvija tehnologije koje su na Zapadu odavno standard, zbog čega je njihov potencijal rasta ograničen. Kompanije koje nisu dio državnih prioriteta nalaze se u nepovoljnijem položaju.

Bez državnih investitora njihove su procjene vrijednosti niže, a znatno im je teže dobiti odobrenje za izlazak na burzu. Regulatori danas gotovo isključivo podupiru proizvođače ključnih tehnologija, poput Unitreeja ili CXMT-a, koji bi Kini trebali pomoći da smanji ovisnost o stranoj tehnologiji.

Ambicije države mogu postati prepreka

Uloga kineske regulatorne agencije za tržište kapitala više nije samo zaštita ulagača i nadzor tržišta. Njezina je zadaća i usmjeravanje kapitala prema ciljevima industrijske politike predsjednika Xija. To, međutim, stvara novi problem.

Nakon što najviši državni dužnosnici javno pohvale pojedine tehnološke tvrtke, milijuni malih ulagača preusmjeravaju novac iz tradicionalnih sektora prema tehnologiji. Dionice tehnoloških kompanija snažno rastu, dok sektori poput robe široke potrošnje bilježe pad interesa.

Ulagači postaju oprezniji jer procjenjuju da politički prioriteti često imaju prednost pred tržišnom logikom. Posljedica je da država, preko svojih banaka i fondova, ulaže još više kapitala nego što bi to činila tržišta.

Analitičari upozoravaju da upravo pretjerano oslanjanje na državu može dugoročno usporiti ostvarenje kineskih tehnoloških ambicija. Ako politički ciljevi postanu važniji od tržišnih kriterija, kapital bi mogao završavati u projektima koji nisu nužno najinovativniji ni najkonkurentniji.