Može li država doista zabraniti društvene mreže mlađima od 16 godina i provesti to bez uvođenja sustava digitalne identifikacije koji bi zahvatio sve građane? Nakon što je Australija u prosincu prošle godine uvela prvu takvu zabranu u svijetu, europske vlade – od Francuske i Španjolske do Slovenije i Grčke – sve ozbiljnije razmatraju slične mjere. Rasprava se zahuktava i u Hrvatskoj. No pitanje više nije samo treba li djecu štititi od štetnih sadržaja i adiktivnih algoritama, nego kako to učiniti, a da se pritom ne otvore vrata masovnoj provjeri identiteta u digitalnom prostoru
Australska odluka postala je globalni presedan i svojevrsni eksperiment: može li država učinkovito ograničiti pristup društvenim mrežama mlađima od određene dobi i hoće li takva zabrana uopće smanjiti rizike kojima su izložena djeca? U Europi se paralelno raspravlja o podizanju minimalne dobi na 15 ili 16 godina, o modelu korištenja uz roditeljski pristanak te o obveznoj verifikaciji dobi putem digitalnih alata. No ključna riječ u cijeloj raspravi je – provedba.
Bez pouzdane provjere dobi zabrane ostaju deklarativne. A pouzdana provjera dobi gotovo neizbježno otvara pitanje dodatne obrade osobnih podataka, što regulatorima i stručnjacima za zaštitu privatnosti nameće novu dilemu: kako zaštititi djecu, a da se pritom ne uspostavi infrastruktura digitalne kontrole identiteta koja bi dugoročno mogla zahvatiti sve korisnike interneta.
vezane vijesti
Na razini Europske unije rasprava dobiva na težini, a Francuska, Grčka, Danska, Češka, Slovenija, Španjolska i Portugal ozbiljno su krenule u to te je i Europski parlament usvojio rezoluciju kojom poziva na uvođenje minimalne dobne granice od 16 godina za pristup društvenim mrežama u cijeloj Uniji - od YouTubea, Instagrama, Snapchatu do Threadsa, Reddit, X-a, TikTok i Facebooka - uz mogućnost korištenja za djecu od 13 do 15 godina uz roditeljski pristanak. Iako rezolucija nema obvezujuću snagu, ona utječe na zakonodavne procese i javne rasprave u državama članicama.
Gdje je tu Hrvatska?
U Hrvatskoj politički signali o mogućem reguliranju društvenih mreža za maloljetnike dolaze iz različitih smjerova. Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan nedavno je na upit novinara na tu temu rekao: 'Mislim da ćemo uskoro moći razgovarati o tome, odnosno koji je smjer i kako mi vidimo pitanje eventualne zabrane korištenja društvenih mreža i dobne strukture, odnosno dobne granice upravo po tom pitanju.'
Podsjetimo, premijer Andrej Plenković je na sjednici Nacionalnog vijeća za digitalnu transformaciju napomenuo da će krenuti raspravljati i o mogućim ograničenjima po uzoru na europske države koje trenutno razmatraju zabranu za mlađe od 16 godina.
Dok Vlada još važe, Možemo! je najavio inicijativu za prikupljanje zastupničkih potpisa da bi na dnevni red rasprave u Hrvatskom saboru došao prijedlog zakona te stranke o regulaciji korištenja društvenih mreža za mlađe od 15 godina.
Ministarstvo digitalne transformacije za tportal
Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije prati aktualne rasprave i regulatorne inicijative koje se pojavljuju u državama članicama Europske unije, uključujući nedavne poteze Grčke, Portugala, Španjolske, Francuske, Danske i Češke, koje razmatraju ili su već najavile uvođenje ograničenja korištenja društvenih mreža za maloljetnike, odgovorili su za tportal iz Ministarstva.
U fokusu su mjere poput:
- podizanja minimalne dobi za korištenje platformi (npr. na 16 godina)
- obavezne verifikacije dobi putem digitalnih alata
- dodatne roditeljske suglasnosti prilikom otvaranja računa na društvenim mrežama.
'Ministarstvo posebno prati kako se ove mjere usklađuju s europskim zakonodavnim okvirom, prvenstveno s Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR) i Aktom o digitalnim uslugama (DSA), kako bi moglo pravodobno reagirati i pripremiti odgovarajuće nacionalne smjernice ili mjere, kada i ako to bude potrebno', kažu nam iz Ministarstva. U raspravama na razini Vijeća, navode, postoji širok konsenzus da je nužna pravno obvezujuća minimalna dob da bi se djeca zaštitila od štetnih sadržaja i adiktivnih algoritama, a prijedlozi se kreću između 14 i 16 godina.
No ima jedna važna stavka, a to je da u ovom trenutku u Hrvatskoj ne postoji službena i cjelovita analiza koja bi se odnosila isključivo na uvođenje zabrane ili ograničenja korištenja društvenih mreža za maloljetnike. Većina rasprava na ovu temu odvija se u kontekstu europske regulative, osobito u okviru:
- Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR), koja već propisuje minimalnu dob za pristanak na obradu osobnih podataka putem digitalnih usluga (u Hrvatskoj je ta dob trenutno 16 godina)
- Akta o digitalnim uslugama (Digital Services Act), a on uključuje odredbe o zaštiti djece na internetu, ali ne propisuje potpunu zabranu društvenih mreža.'
Ministarstvo pritom podsjeća na Jutlandsku deklaraciju, koju je Hrvatska potpisala među 25 država članica EU-a, čime su, kažu, jasno poručili da dobrovoljne mjere platformi više nisu dovoljne za sigurnost naše djece.
Ključna je provedba. Ministarstvo kaže da se zalaže za rješenje koje omogućuje provjeru dobi uz 'minimalnu izloženost podataka' – da korisnik može dokazati da je stariji od određene dobi bez otkrivanja imena, adrese ili OIB-a. Najavili su i rad na novom akcijskom planu protiv cyberbullyinga koji Europska komisija, kako navode, pokreće početkom 2026. godine.
Što kaže Ministarstvo znanosti?
Nedavno je ministar obrazovanja Radovan Fuchs na novinarsko pitanje o mogućoj zabrani društvenih mreža za mlade u Hrvatskoj rekao da se o tome razgovara i na razini Europske komisije, odnosno Vijeća ministara. Postoje razmišljanja i preporuke kako to napraviti, no nije donesena konkretna odluka, pojasnio je tada. Rekao je i da je za zabranu korištenja društvenih mreža za učenike i djecu jer u toj dobi nisu dorasla procjenjivati što je točno, a što ne.
'Pratimo sve aktivnosti vezane uz spomenutu temu, istodobno radeći na preventivnim programima zaštite mladih u online okruženju. Jedini način za poštivanje propisanih dobnih granica za upotrebu društvenih mreža limitiranih dobi jest provjera identiteta korisnika. Na razini EU-a već se neko vrijeme raspravlja o različitim načinima utvrđivanja identiteta, a samim tim i dobi korisnika, ali uz poštivanje i zaštitu osobnih podataka', odgovorili su nam iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih na naš upit.
A što kaže regulativa?
Glavna prepreka bilo kakvoj zabrani je njezina provedba. Kako mreža može znati ima li korisnik 14 ili 17 godina bez uvida u njegove dokumente? HAKOM i AZOP upozoravaju na opasnost od digitalne kontrole identiteta koja bi mogla postati norma za sve građane.
Prema trenutačnom zakonodavnom okviru, u Hrvatskoj ne postoji izravna zabrana korištenja društvenih mreža za maloljetnike, tumače iz Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM). Europska regulativa zasad ide drugim putem. Podsjetimo, Akt o digitalnim uslugama (DSA) ne uvodi opću dobnu granicu za korištenje društvenih mreža, ali platformama nameće obvezu da uvedu mjere zaštite maloljetnika.
'DSA ne propisuje opću dobnu granicu niti zabranu društvenih mreža, već obvezuje pružatelje internetskih platformi dostupnih maloljetnicima uspostaviti odgovarajuće i razmjerne mjere kako bi osigurali visoku razinu privatnosti, sigurnosti i zaštite maloljetnika', ističu iz HAKOM-a.
U hrvatskom sustavu provedbe Akta o digitalnim uslugama, za zaštitu privatnosti djece nadležna je Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP). Europska komisija dodatno je u srpnju 2025. godine objavila smjernice koje naglašavaju sigurnost i privatnost po zadanim postavkama, dobno primjeren dizajn platformi te primjenu sustava za provjeru dobi kada to zahtijeva procjena rizika.
Iako nema zabrane društvenih mreža, hrvatsko zakonodavstvo već regulira korištenje digitalnih usluga koje uključuju obradu osobnih podataka djece. Ona mlađa od 16 godina takve usluge smiju koristiti samo uz privolu roditelja ili zakonskog skrbnika, a ta je dobna granica definirana Zakonom o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka.
Hrdalo: 'Nema ozbiljnih zapreka za uvođenje zabrane'
Odvjetnik Vlaho Hrdalo tvrdi da s pravne strane ne vidi ozbiljne zapreke za uvođenje dobnih ograničenja ili čak zabrane. 'Ne nalazim pravne zapreke za takvu odluku. Ako naš Ustav mlađima od 18 godina uskraćuje biračko pravo, ne vidim zašto bi sporno bilo onemogućavanje korištenja društvenih mreža', kaže, uz opasku da se osobno ne slaže s time da se mladima uskraćuje pravo odlučivanja dok 'svijetom upravljaju senilni muškarci'.
Naglašava da članstvo u Uniji ne suspendira nacionalne ovlasti. 'Članstvo u EU-u ne znači suspenziju nacionalnih zakonodavnih ovlasti…', kaže i podsjeća na obveze države iz Ustava, osobito na članak 63., koji govori o zaštiti djece i mladih. Poziva se i na Konvenciju o pravima djeteta (članak 16.) kao temelj za zaštitu privatnosti, časti i ugleda djeteta.
Na argument da je provjera dobi nužno invazivna, Hrdalo uzvraća da ne mora biti tako: 'Postoji tehnologija zero knowledge i omogućuje da se utvrdi da osoba ima više od 18 godina bez otkrivanja adrese ili datuma rođenja.' A na tvrdnju da se zabrane uvijek zaobilaze odgovara: 'Svaki vikend se zaobilazi zabrana točenja alkohola mlađima od 18 godina. To ne znači da tu zabranu trebamo ukinuti.'
Provjera dobi – moguće rješenje, ali i velik izazov
Jedno od ključnih pitanja u raspravama o ograničavanju pristupa društvenim mrežama jest pouzdana provjera dobi korisnika. Iz HAKOM-a potvrđuju da je tehnički moguće razviti takve sustave, ali upozoravaju da ne postoji univerzalno rješenje za to.
Europske smjernice predlažu pristup temeljen na procjeni rizika, a među potencijalnim rješenjima razmatraju se i tehnologije povezane s europskom digitalnom lisnicom identiteta. Cilj je omogućiti potvrdu dobi bez otkrivanja identiteta korisnika, primjerice dokazom da je osoba punoljetna bez dodatnih osobnih podataka.
Svaka takva mjera mora proći detaljnu procjenu učinka na zaštitu podataka te dokazati da je nužna i proporcionalna.
Regulatori ističu da sigurnost djece u digitalnom prostoru ne ovisi samo o zabranama ili tehničkim rješenjima. HAKOM pritom navodi i niz mjera koje smatra najučinkovitijima, uključujući privatnije postavke korisničkih računa, ograničavanje neželjenih kontakata, smanjenje izloženosti štetnom sadržaju te jednostavne mehanizme prijave neprimjerenog sadržaja.
Hrvatska već ima dobnu granicu za obradu podataka djece
AZOP upozorava da svako ograničavanje pristupa digitalnim uslugama mora biti pažljivo usklađeno sa zaštitom prava djece, ali i njihovom privatnošću i slobodom informiranja.
Kako tumače u odgovoru za tportal, europski propisi već prepoznaju djecu kao posebno ranjivu skupinu kada je riječ o obradi osobnih podataka. U Općoj uredbi o zaštiti podataka (GDPR) jasno je naglašeno da ona zaslužuju dodatnu razinu zaštite jer često nisu u potpunosti svjesna rizika koje nosi dijeljenje osobnih podataka na internetu.
'Takvo pravo na posebnu zaštitu trebalo bi se posebno odnositi na upotrebu osobnih podataka djece u svrhu marketinga ili stvaranja osobnih ili korisničkih profila te prikupljanje osobnih podataka prilikom upotrebe usluga koje se izravno nude djetetu', navode iz Agencije.
Pitanje provjere dobi postaje jedna od ključnih tema u europskim raspravama o regulaciji društvenih mreža. Europski odbor za zaštitu podataka početkom 2025. godine usvojio je posebne smjernice o provjeri dobi, naglašavajući da se u tom procesu uvijek mora voditi računa o najboljem interesu djeteta.
Kako navode iz AZOP-a, 'sva prava djece jednako su važna, uključujući njihovo pravo na zaštitu osobnih podataka, zaštitu od nasilja i svih drugih oblika iskorištavanja, pravo na pristup informacijama iz različitih izvora i na uvažavanje njihovih stajališta'.
'Roditelji često ne znaju što se događa na internetu'
Gordan Turković, izvršni direktor agencije CTA komunikacije, upozorava da su društvene mreže postale prostor kojem djeca određene dobi ne bi smjela biti nekontrolirano izložena. Tumači da brojna ponašanja mladih, kao i relevantne studije, pokazuju da videosadržaji na društvenim mrežama često promoviraju obrasce ponašanja koji nisu primjereni njihovoj dobi niti su korisni za njih.
'Velik problem je način na koji mladi koriste društvene mreže, a ogroman problem je i cyberbullying, kojem su djeca stalno izložena. To izravno utječe na njihovo psihičko stanje, osobito u tako osjetljivoj dobi', ističe Turković.
Na pitanje treba li razmotriti potpunu zabranu društvenih mreža za djecu, smatra da je nužna šira društvena rasprava. 'Treba otvoriti ozbiljan dijalog o tome. No prije svega moramo krenuti s edukacijom roditelja i djece. Roditelji često ne znaju što se događa na internetu jer nemaju uvid u to kako djeca koriste mreže. Neki im ograničavaju vrijeme pred ekranom, ali to nije dovoljno', kaže.
Naglašava da je ključno kod djece razviti svijest o opasnostima digitalnog prostora. 'U prosječnom kafiću često vidimo roditelje koji djeci daju mobitel da ih zabave, umjesto da se bave njima. To dugoročno oblikuje obrasce ponašanja koji kasnije mogu imati negativne posljedice.'
Turković upozorava i na paradoks zabrana. 'Sve što je zabranjeno postaje zanimljivije. I mi smo kao djeca tražili načine da zaobiđemo zabrane. Djeca će pronaći put do sadržaja, čak i ako postoji formalna zabrana. Zato treba razmotriti i određeni probni period kako bismo vidjeli kakve bi konkretne rezultate dale mjere.'
Posebno ističe opasnost javnog ponižavanja i trajnosti digitalnog zapisa. 'Kad smo mi bili mlađi, ako bi se nešto dogodilo, to je znalo nekoliko ljudi. Danas se sve snima i dijeli, sadržaj se multiplicira, a dijete ponovno i ponovno proživljava istu traumu i sramotu.'
Provjera dobi nosi i ozbiljne rizike
AZOP upozorava da tehničke mjere poput provjere dobi ne smiju biti uvedene bez detaljne procjene njihovih posljedica.
Provjera dobi, ističu iz AZOP-a, često predstavlja visok rizik za privatnost korisnika, zbog čega je prije uvođenja takvih sustava potrebno provesti procjenu učinka na zaštitu podataka. Ta procjena mora uključivati analizu svrhe obrade podataka te procjenu nužnosti mjera i potencijalnih rizika za prava građana.
'Provjera dobi ne bi smjela pružateljima usluga služiti kao dodatan način za identifikaciju, lociranje, izradu profila ni praćenje fizičkih osoba', naglašavaju iz Agencije. Dodaju da svaka mjera mora biti učinkovita, ali istodobno minimalno invazivna za korisnike, pri čemu se mora osigurati ravnoteža između zaštite djece i očuvanja njihovih temeljnih prava.
Prema europskim smjernicama, platforme i svi uključeni partneri moraju jasno definirati tko je odgovoran za obradu podataka i provedbu provjere dobi. 'Takav sustav mora omogućiti nadzornim tijelima i drugim relevantnim dionicima učinkovitu reviziju postupaka', kažu iz Agencije.
Edukacija važnija od zabrana
Iako se u Europi sve više raspravlja o zabranama društvenih mreža za maloljetnike, AZOP tumači da se ravnoteža između zaštite djece i njihovih prava prvenstveno postiže edukacijom. 'Posebnu je pažnju potrebno usmjeriti na opasnosti koje djeci prijete prilikom korištenja interneta, različitih aplikacija i društvenih mreža, jer upravo su ona najizloženija određenim negativnim učincima', navode iz Agencije.
Ističu pritom da roditelji i skrbnici imaju ključnu ulogu u učenju djece odgovornom korištenju digitalnih alata i prepoznavanju internetskih rizika. Takva edukacija mora biti kontinuirana i prilagođena njihovoj dobi kako bi razvila digitalnu pismenost i sposobnost donošenja sigurnih odluka.
Dakako, u tom procesu važnu ulogu imaju škole i druga nadležna tijela. Tehnička rješenja poput roditeljskih kontrola i filtriranja sadržaja mogu biti korisna, ali, upozoravaju iz AZOP-a, ne smiju neopravdano ograničavati pravo djece na privatnost.
