Zračenje iz svemira zbog kojeg je više od 6000 Airbusovih zrakoplova trebalo hitnu nadogradnju računala moglo bi postati sve veći problem jer sve više mikročipova upravlja našim životima
Airbusova početna istraga otkrila je da je nagli pad visine povezan s kvarom u jednom od računala zrakoplova koje kontrolira pokretne dijelove na krilima. Činilo se da je kvar uzrokovan kozmičkim zračenjem koje je bombardiralo Zemlju na dan leta.
Prema hitnim direktivama koje su izdale i Agencija za sigurnost zračnog prometa Europske unije (EASA) i Američka savezna uprava za zrakoplovstvo (FAA), takve računalne pogreške uzrokovane zračenjem mogle bi, u najgorem slučaju, dovesti do nepredviđene promjene visine, toliko ozbiljne da bi mogla premašiti 'strukturne mogućnosti zrakoplova'.
Bile su potrebne žurne nadogradnje računala u desecima varijanti zrakoplova Airbus A320, A319 i A321 prije nego što su mogli ponovno prevoziti putnike.
U oko 900 slučajeva bilo je potrebno ugraditi i novi računalni hardver radi bolje zaštite od prijetnje svemirskog zračenja koje bi moglo oštetiti njihovu elektroniku.
Krivci su - neutroni
Računalne pogreške poput ovih koje su dovele do problema u Airbusovim avionima nastaju kada se subatomske čestice velike brzine iz svemira, poput protona, sudare s atomima u atmosferi našeg planeta. To može uzrokovati kaskadu čestica koje će se spustiti kroz atmosferu, poput bacanja klikera po stolu.
U rijetkim slučajevima ti brzi neutroni mogu udariti u računalnu elektroniku i poremetiti sitne dijelove podataka pohranjene u memoriji računala, a posljedica može biti čudno ponašanje elektronike, što je česta pojava sa svemirskom opremom.
To je zato što neutronski tok - mjera neutronskog zračenja - raste što se više penjete u atmosferi, povećavajući vjerojatnost da će udar pogoditi osjetljive dijelove računalne opreme. Zrakoplovi su osjetljiviji na ovaj problem od računalne opreme na tlu, iako se to događa i na Zemlji. Sve veće oslanjanje na računala u sustavima koji koriste elektroniku umjesto mehaničkih sustava za upravljanje avionom u zraku također znači da je i rizik sve veći.
Najveće bombardiranje u par desetljeća
Airbus je testirao više scenarija pokušavajući utvrditi što se dogodilo tijekom incidenta zbog kojeg je prizemljio zrakoplove. Isključili su razne mogućnosti, ali ne i udar čestica. Ali teško je biti siguran jer neutroni koji jure ne ostavljaju tragove svoje aktivnosti.
Airbusov opoziv zrakoplova ostavio je pojedine znanstvenike koji proučavaju svemirske vremenske prilike u nedoumici jer na dan incidenta aktivnost Sunčevih čestica nije bila iznimna.
Potencijalno problematične subatomske čestice mogu nastati u ogromnim solarnim bakljama koje izbacuje Sunce, ali također kontinuirano dolaze iz izvora izvan Sunčevog sustava, udaljenih mnogo svjetlosnih godina, pa čak i izvan naše matične galaksije, Mliječne staze.
Ove galaktičke kozmičke zrake generiraju ogromne solarne eksplozije (supernove) i crne rupe. Sunčeva baklja zabilježena je 11. studenog, nekoliko tjedana nakon incidenta, kada su senzori postavljeni na britanskim meteorološkim balonima na visini od 12 kilometara izmjerili jedno od najvećih zračenja koje je pogodilo Zemlju u otprilike dva desetljeća.
U pripremi je novi standard
Brojne zrakoplovne tvrtke dovršile su potrebne softverske nadogradnje u roku od nekoliko sati i do 1. prosinca ostalo je manje od sto zrakoplova koje treba modificirati.
Softver radi tako što izaziva 'brzo osvježavanje oštećenog parametra pa nema kad utjecati na kontrole leta'. To je, u biti, način kontinuiranog čišćenja računalnih podataka na zrakoplovima kako bi se pokušalo osigurati da bilo kakve pogreške ne utječu na let.
Moguće je da će biti potrebne odlučnije akcije da bi se spriječili takvi incidenti u budućnosti. U pripremi je standard za jačanje elektronike zrakoplova protiv svemirskog zračenja, no takvi standardi još nisu obvezni u zrakoplovnoj industriji.
U međuvremenu znanstvenici sve više prate svemirsko vrijeme i neutronski tok kako bi bolje razumjeli njihov potencijalni utjecaj na digitalnu tehnologiju i sveprisutne čipove, piše BBC.