U razgovoru s dr. Mirnom Kliček Višnjić, specijalisticom oftalmologije, otkrivamo zašto je sindrom suhog oka sve češći problem, koje simptome ne treba zanemariti i kako suvremene metode liječenja mogu dugoročno stabilizirati ovo kronično stanje
Sindrom suhog oka posljednjih godina postaje jedan od najčešćih problema s kojima se susreću oftalmolozi. Nekada se povezivao prvenstveno sa starijom dobi, no danas sve češće pogađa radno aktivne osobe koje sate provode pred ekranima, u klimatiziranim prostorima i pod stalnim vizualnim naporom.
Peckanje, osjećaj pijeska u očima, zamućen vid i pojačano suzenje više se ne smatraju tek prolaznom nelagodom, već signalom da je stabilnost suznog filma narušena.
Iako mnogi posežu za kapima za oči misleći da je riječ o bezazlenoj smetnji, stručnjaci upozoravaju da suho oko može biti kronično stanje koje zahtijeva preciznu dijagnostiku i ciljani terapijski pristup.
O tome zašto se o suhom oku sve više govori, kako nastaje i koje su suvremene metode liječenja, razgovarali smo s dr. Mirnom Kliček Višnjić, specijalisticom oftalmologije iz Poliklinike Bilić Vision.
Što je sindrom suhog oka i zašto nastaje
Na pitanje koliko je sindrom suhog oka zapravo rasprostranjen i zašto je tema sve prisutnija, dr. Kliček Višnjić kaže:
'Sindrom suhog oka jedan je od najčešćih poremećaja površine oka. Procjenjuje se da između 30 i 50 posto odraslih ima neke simptome, a učestalost raste s dobi. Danas se o njemu više govori, jer se naš način života promijenio – provodimo sate pred ekranima, boravimo u klimatiziranim prostorima i trepćemo znatno manje. Suho oko više nije problem samo starije populacije, već sve češće pogađa radno aktivne osobe u tridesetima i četrdesetima.'
Što se zapravo događa s okom
Objašnjavajući medicinsku pozadinu sindroma, navodi:
'Riječ je o multifaktorijalnoj bolesti površine oka kod koje dolazi do poremećaja stabilnosti suznog filma i kronične upale. Najčešći oblik je evaporativno suho oko, kod kojeg suze postoje, ali prebrzo isparavaju zbog poremećene funkcije Meibomovih žlijezda, koje su smještene na rubu vjeđa uz korijen trepavica, a luče loj koji održava stabilnost suznog filma na površini oka.'
Drugi oblik je hiposekrecijski, gdje je problem u smanjenoj proizvodnji suza. Ponekad se može raditi i o kombinaciji oba oblika, ističe.
Najugroženije su žene u menopauzi, osobe starije dobi, korisnici digitalnih uređaja, nositelji kontaktnih leća te pacijenti nakon operacija oka.'
Zašto oko suzi ako je suho
Mnogi se pitaju kako je moguće da oko suzi, a osoba ipak ima suho oko. Liječnica pojašnjava:
'Pojačano suzenje često je refleksna reakcija na iritaciju. Suze štite oko od vanjskih utjecaja i iritacija. Kad oko ne proizvodi dovoljno suza ili su one lošije kvalitete oko je izloženo vanjskim čimbenicima i brani se pojačanim stvaranjem suza. To rezultira suzenjem oka.'
Najčešći simptomi i zablude
Dr. Kliček Višnjić ističe kako su najčešći simptomi peckanje, žarenje, osjećaj pijeska u oku, zamućen vid koji se poboljšava treptanjem, crvenilo, nelagoda pri nošenju leća i pojačano suzenje.
'Najveća zabluda je da je to 'normalna posljedica rada za računalom' i da će proći samo od sebe. Druga zabluda je da su umjetne suze jedino rješenje. One mogu ublažiti simptome, ali često ne rješavaju uzrok. Ako simptomi traju dulje vrijeme, ili se pogoršavaju, potreban je stručni pregled.'
Posebno je istaknula rizike dugotrajnog samoliječenja: 'Bez precizne dijagnostike terapija se svodi na pokušaje. Dugotrajno neliječeno suho oko može dovesti do kronične upale i oštećenja površine rožnice, što značajno utječe na kvalitetu vida i života.'
Najčešća zabluda o suhom oku
Mnogi i dalje sindrom suhog oka doživljavaju kao 'prolaznu nelagodu', no dr. Kliček Višnjić ističe da je riječ o pogrešnom pristupu.
'Najčešća zabluda jest da je riječ o bezazlenoj smetnji koja će spontano proći ili se rješava različitim kapima. U stvarnosti je to kronično stanje koje zahtijeva preciznu dijagnostiku i ciljano liječenje.'
Specijalizirani pristup liječenju
S obzirom na povećan broj osoba koje pate od sindroma suhog oka, odavno se pojavila potreba za sustavnim pristupom ovog problemu. To su prepoznali u Poliklinici Bilić Vision u sklopu koje djeluje Centar za liječenje suhog oka. Dr. Kliček Višnjić pojasnila je o čemu se točno radi:
'U Centru se problemu pristupa sustavno - kroz strukturirani dijagnostički protokol, analizu suznog filma, procjenu funkcije Meibomovih žlijezda i individualno planiranu terapiju', kaže i napominje:
'Sindrom suhog oka zahtijeva poseban protokol, jer ne postoji jedno univerzalno rješenje. Tek kada precizno utvrdimo pravi uzrok nastanka suhog oka, možemo odabrati ciljanu terapiju.'
Opisuje i kako izgleda pregled:
'U Centru za liječenje suhog oka u Poliklinici Bilić Vision pregled traje oko sat vremena i uključuje: naprednu analizu suznog filma i površine oka procjenu funkcije Meibomovih žlijezda testove stabilnosti suznog filma detaljan oftalmološki pregled. Na temelju nalaza izrađuje se individualni plan terapije usmjeren na uzrok problema.'
Kada je potreban pregled?
Ako mislite da ste premladi za ovaj pregled, oftalmologinja ističe kako ne postoji formalna dobna smjernica koja propisuje kada bi trebalo preventivno provjeriti stanje vezano uz suho oko.
'Razlog je taj što se sindrom suhog oka može javiti u različitim životnim razdobljima i iz različitih razloga, od hormonalnih promjena i starenja, do načina života i radnih navika.'
Napominje i kako, ipak, postoje rizične skupine kojima se preporučuje redovita kontrola, neovisno o dobi.
'To se posebno odnosi na osobe koje rade za računalom 8 do 10 sati dnevno. Dugotrajan rad pred ekranom smanjuje učestalost treptanja, destabilizira suzni film i dugoročno povećava rizik razvoja kroničnih simptoma.'
Suvremene metode liječenja
Sindrom suhog oka je kronično stanje, ali se pravilnim liječenjem može dugoročno stabilizirati i držati pod kontrolom.
'Terapija ovisi o uzroku i može uključivati higijenu vjeđa, ciljane preparate, protuupalnu terapiju te lasersko liječenje IPL E-Eye tehnologijom, koja se smatra zlatnim standardom u liječenju evaporativnog suhog oka, jer djeluje na poremećaj lučenja loja, a koji je važan sastavni dio suznog filma na površini našeg oka.
Praktični savjeti za svakodnevnu zaštitu očiju
Osobama koje velik dio dana provode za računalom dr. Kliček Višnjić savjetuje uvođenje jednostavnih navika koje mogu značajno smanjiti opterećenje očiju:
- Primjenjivati pravilo 20-20-20 (svakih 20-30 minuta prekinuti rad za računalom i gledati 20 sekundi gledati u daljinu – 6 metara ili dalje). Na taj način relaksira se naše oko i olakša daljnji rad na računalu.
- Osvijestiti važnost treptanja tijekom rada.
- Održavati higijenu vjeđa i izbjegavati izravan doticaj suhog zraka iz klima-uređaja s okom.
Riječ je o malim, ali dosljednim koracima koji dugoročno mogu smanjiti simptome i spriječiti pogoršanje stanja.
Kada je potreban hitan pregled
U određenim situacijama ne treba čekati, upozorava liječnica. 'Ako se jave jaka bol, naglo pogoršanje vida, izraženo crvenilo, osjetljivost na svjetlo ili naglo suzenje oka potrebno je odmah potražiti pregled. Takvi simptomi mogu upućivati na ozbiljnije stanje koje zahtijeva stručnu procjenu.'
Prvi korak prije pregleda
Za osobe koje nisu sigurne jesu li njihovi simptomi povezani sa suhim okom, liječnica predlaže jednostavnu početnu procjenu.
'Ako niste sigurni jesu li vaši simptomi znak suhog oka, preporučujem da posjetite web stranicu Poliklinike Bilić Vision i riješite kratki online test. U samo nekoliko minuta možete procijeniti imate li simptome i dobiti smjernice što učiniti dalje. To je jednostavan prvi korak prije dolaska na pregled.'
Imate neko pitanje? Postavite pitanje doktorici
Prilog je napravljen u produkciji Tnative tima tportala u skladu s najvišim profesionalnim standardima u suradnji s Poliklinikom Bilić Vision.