Nova slika snimljena teleskopom Gemini South u Čileu donosi upečatljiv prikaz poznate planetarne maglice, ostatka umiruće zvijezde koja odbacuje svoje vanjske slojeve. Takvi se objekti često pojavljuju kao kružne ili kuglaste strukture, no NGC 6302, poznata i kao Leptirova maglica, izdvaja se oblikom koji doista podsjeća na leptira.

Ovakve maglice nemaju nikakve veze s planetima, iako je naziv ostao iz vremena u kojem su se, u malim teleskopima, doimale poput dalekih plinovitih divova, primjerice Jupitera i Saturna. Tipičan primjer je M57, prstenasta maglica koja u stvarnosti predstavlja šireću ljusku plina izbačenu iz umiruće zvijezde.

Planetarne maglice ponekad poprime oblik pješčanog sata ili utega, a odbačeni materijal širi se u svemir. Intenzivno ultraljubičasto zračenje pobuđuje različite plinove pa kisik svijetli plavozeleno, vodik crveno, a dušik stvara tamnije crvene i ljubičaste nijanse. U slučaju NGC 6302 struktura se razvila tako da stvori prepoznatljive režnjeve nalik krilima. Hubbleov teleskop zabilježio je detaljnu sliku 2020. godine, no nova snimka Gemini Southa pruža drukčiju perspektivu i naglašava složenu dinamiku plinova.

Leptirova maglica nastala je u završnim fazama života zvijezde slične Suncu, udaljene između 2500 i 3800 svjetlosnih godina. Prije nego što se ugasila i postala bijeli patuljak, zvijezda se proširila u crvenog diva, dosegnuvši oko tisuću puta veću veličinu od našeg Sunca, a njezini vanjski slojevi počeli su se odvajati prije oko dvije tisuće godina. Sporije gibajući plin širio se uz ekvator, tvoreći gust tamni prsten materijala, dok je plin izbačen okomito na taj prsten oblikovao proširene režnjeve koji dominiraju današnjim prizorom.

Kasniji, brži zvjezdani vjetrovi probijali su se kroz ranije izbačene plinove i sudarali se s njima brzinama do tri milijuna kilometara na sat. Upravo ti sudari stvaraju složene grebene i stupove koji Leptirovu maglicu čine tako upečatljivom. Intenzivno zračenje središnjeg bijelog patuljka zagrijavaju okolni vodik, dušik i kisik na temperature veće od 20.000 °C, što rezultira živim bojama koje vidimo na astronomskim snimkama.

Objava nove slike ujedno obilježava 25. godišnjicu rada Međunarodnog opservatorija Gemini. Učenici iz Čilea odabrali su upravo ovaj objekt u sklopu natječaja Gemini First Light Anniversary Image Contest, dijela NOIRLabova programa kojem je cilj stvarati znanstveno vrijedne kolorizirane prikaze snimljene ovim teleskopom promjera 8,1 metra te smještenom na Cerro Pachónu.