Na nizu povjerljivih brifinga održanih u Washingtonu i Kaliforniji američki dužnosnici za nacionalnu sigurnost upozoravali su čelnike Applea, AMD-a i Qualcomma da Kina razmatra preuzimanje Tajvana, za što, tvrde, postoji nekoliko scenarija. Eventualna blokada otoka mogla bi prekinuti opskrbu čipovima i paralizirati američku tehnološku industriju, ali i globalno gospodarstvo.

Dva američka predsjednika pokušala su promijeniti situaciju različitim pristupima. Administracija Joea Bidena ponudila je desetke milijardi dolara poticaja za razvoj domaće proizvodnje čipova u sklopu zakona o čipovima, a Donald Trump posegnuo je za prijetnjama carinama kako bi kompanije natjerao da prebace proizvodnju u SAD, piše New York Times.

Unatoč tome, tehnološki sektor ostao je vezan uz Tajvan, na kojem se proizvode čipovi za pametne telefone, prijenosna računala i podatkovne centre koji pokreću umjetnu inteligenciju.

'Ekonomski kolaps'

Američki ministar financija Scott Bessent upozorio je na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu da koncentracija proizvodnje predstavlja jednu od najvećih slabih točaka globalne ekonomije. Prekid proizvodnje na Tajvanu, rekao je, mogao bi izazvati 'ekonomski kolaps'.

Povjerljivo izvješće industrijskog udruženja proizvođača čipova iz 2022. godine procijenilo je da bi prekid opskrbe s Tajvana izazvao najveću gospodarsku krizu od Velike depresije. Američko gospodarstvo moglo bi tako pasti za 11 posto dok bi kinesko zabilježilo još veći pad od 16 posto.

Tajvan je desetljećima sustavno ulagao u industriju poluvodiča i postao globalni proizvodni centar. Upravo zato američke tvrtke oklijevaju s preseljenjem proizvodnje: čipovi proizvedeni u SAD-u i do 25 posto su skuplji, a tehnologija američkih proizvođača dugo je zaostajala za tajvanskim divom TSMC-om.

Kako bi ubrzala promjene, američka vlada organizirala je i zatvorene sigurnosne brifinge za vodeće direktore iz te industrije, upozoravajući da bi Kina mogla biti spremna za vojni potez prema Tajvanu već do 2027. godine. No kompanije su dugo odgađale konkretne odluke zbog troškova i pritiska na profitne marže.

Situacija se počela mijenjati tek nakon snažnijeg političkog pritiska. Nvidia je pristala kupovati čipove iz novih TSMC-ovih pogona u Arizoni dok su Apple i drugi tehnološki divovi obećali dodatna ulaganja u američku proizvodnju. U međuvremenu Intel, nekadašnji ponos američke industrije, prolazi kroz bolno restrukturiranje. Kako bi preživjela i osigurala federalnu potporu, kompanija je učinila nešto dotad nezamislivo: prepustila je državi 10 posto vlasničkog udjela u zamjenu za 8,9 milijardi dolara iz Zakona o čipovima.

Sjedinjene Države planiraju do 2030. godine uložiti oko 200 milijardi dolara u tvornice poluvodiča, čime bi kapacitet proizvodnje mogao porasti za oko 50 posto. Unatoč tome, procjene pokazuju da bi američki udio u globalnoj proizvodnji čipova i dalje iznosio tek oko 10 posto.

Administracija Donalda Trumpa pojačala je pritisak prijetnjama carinama i izravnim intervencijama na tržištu te je cilj Washingtona dugoročno preseliti značajan dio proizvodnje iz Azije u SAD i smanjiti geopolitički rizik koji predstavlja ovisnost o Tajvanu.

No čak i uz nova ulaganja, stručnjaci upozoravaju da će trebati godine prije nego što nove tvornice postanu operativne. U međuvremenu globalna tehnološka industrija i dalje ostaje snažno vezana uz otok koji je postao jedno od najvažnijih strateških mjesta svjetske ekonomije.