Najnovije otkriće blizu središta naše galaksije potvrđuje postojanje vrlo specifičnih interakcija koje su usko povezane s tajnovitom tamnom tvari, neopipljivom pojavom koju znanstvenici love još od početka prošlog stoljeća
Znanstvenici su još 30-ih godina prošlog stoljeća pretpostavili da su galaksije okružene nevidljivom tvari pod imenom tamna tvar. Gotovo stoljeće kasnije, njezina priroda i dalje je nepoznata, a nije posve sigurno postoji li uopće. Prema novoj studiji, prvi mogući izravni tragovi tamne tvari možda su napokon uočeni.
Prema prof. Tomonoriju Totaniju sa Sveučilišta u Tokiju, gama-zrake iz središta Mliječne staze nose obilježja koja bi mogla odgovarati interakcijama tamne tvari. Ako se to potvrdi, bio bi to važan korak u potragi za supstancom koja, prema standardnom modelu kozmologije, čini oko 27 posto svemira.
vezane vijesti
Kako je sve počelo?
Tamna tvar prvi je put predložena kada je astronom Fritz Zwicky uočio da se neke galaksije, uzmemo li njihovu vidljivu masu, okreću brže nego što bi smjele. Ovo je upućivalo na postojanje 'nevidljive' mase koja gravitacijski drži galaksije na okupu.
Unatoč desetljećima istraživanja, brojni eksperimenti, od detektora na Zemlji do akceleratora poput CERN-ova LHC-a, nisu uspjeli otkriti tamnu tvar.
Totanijevo otkriće
Jedna od vodećih hipoteza tvrdi da je tamna tvar sastavljena od WIMP-ova (slabo interaktivnih masivnih čestica). Ako se dvije takve čestice sudare, trebale bi se uništiti i osloboditi gama-zrake.
Totani je analizirao podatke NASA-inog teleskopa Fermi i pronašao obrazac emisija gama-zraka koji se oblikom podudara s očekivanom tamnom materijalnom aureolom oko središta Mliječne staze. Po njegovoj interpretaciji, signal odgovara svojstvima predviđenim za uništenje čestica tamne tvari. Ako je doista riječ o tamnoj tvari, čestice bi imale masu oko 500 puta veću od protona.
No skeptična znanstvena zajednica zasad poziva na oprez, navodeći da je potrebno više dokaza. Profesor Justin Read sa Sveučilišta u Surreyju upozorava da izostanak takvih signala iz patuljastih galaksija ide protiv mogućnosti da je riječ o tamnoj tvari. Profesor Kinwah Wu (UCL) naglašava da je riječ o 'tvrdnji koja zahtijeva čvrste dokaze' te da analiza trenutačno ne doseže potreban prag sigurnosti.
Ključni test bit će pronalazak istog spektra gama-zraka u drugim dijelovima svemira, posebno u objektima gdje bi tamna tvar trebala biti dominantna, a astrofizička pozadina minimalna. Za sada je rezultat intrigantan, ali ne i konačan. Ako se potvrdi, mogao bi označiti prekretnicu u jednoj od najdugotrajnijih potraga u modernoj fizici, piše Guardian.
