U razgovoru za Financial Times, Aschbacher je rekao da je ESA, na zahtjev svojih država članica i institucija EU-a, započela rad na razvoju mreže za prikupljanje 'podataka optičkog radara vrlo visoke rezolucije', a imat će ugrađene računalne i AI kapacitete.

'Bit će to nešto vrlo značajno', poručio je Aschbacher te dodao da bi ukupna cijena sustava, s infrastrukturom na Zemlji i lansiranjem, mogla iznositi oko milijardu eura, pod uvjetom da države članice pristanu financirati projekt.

Nova satelitska mreža, o kojoj se prvi put javno počelo govoriti u ožujku prošle godine, predstavljala bi prvi veliki ESA-in program s dvostrukom namjenom – civilnom i obrambenom. U početnoj fazi predviđa se lansiranje između 15 i 30 naprednih satelita za promatranje Zemlje, s mogućnošću postupnog proširenja.

Prema procjeni Maximea Puteauxa iz konzultantske kuće Novaspace, procjena od milijardu eura vjerojatno je tek prvi korak. 'Geoobavještajna konstelacija punog opsega s mogućnostima promatranja Zemlje u više orbita lako bi mogla dosegnuti četiri do šest milijardi eura u idućih 10 do 15 godina. Na temelju ambicija koje je izrazila Europska komisija, ovaj projekt mogao bi postati jedna od strateški najvažnijih europskih svemirskih investicija', rekao je Puteaux.

Rekordan ESA-in proračun i europski fokus na obranu

Aschbacher najavljuje to uoči sastanka u studenom, kada će ministri iz 23 države članice ESA-e odlučivati o novom trogodišnjem proračunu agencije. ESA će tražiti povećanje od 36 posto, na ukupno oko 23 milijarde eura, što je najveći iznos u 50 godina njezina postojanja.

Povećanje proračuna odražava širi europski pokušaj jačanja obrambenih kapaciteta, uključujući svemirske tehnologije, u kontekstu sve nestabilnijih transatlantskih odnosa nakon što je predsjednik SAD-a postao Donald Trump.

Na samitu u Bruxellesu povjerenik Europske unije za obranu i svemir Andrius Kubilius istaknuo je da je nužno modernizirati europske svemirske kapacitete: 'Očito je da moramo ojačati postojeće sustave ili razviti nove kako bismo osigurali pristup najnaprednijim svemirskim tehnologijama.'

Rekao je da je 'ključno imati geoobavještajne podatke vrlo visoke rezolucije', a koji se mogu prikupljati svakih 30 minuta, 'umjesto samo jednom dnevno, što je mogućnost koju imamo danas'.

NASA pod udarom rezova, ESA traži plan B

U međuvremenu ESA pokušava procijeniti posljedice dramatičnih rezova koji se planiraju u proračunu njezina glavnog partnera – američke svemirske agencije. Bijela kuća predlaže smanjenje NASA-inog budžeta za 24 posto, uključujući gotovo prepolovljavanje sredstava za znanost, što bi bio njezin najmanji znanstveni budžet u više od 40 godina.

Točnije, prema podacima neovisne organizacije The Planetary Society, bio bi to najmanji NASA-in ukupni proračun od 1961. godine.

S obzirom na to da Europa surađuje s NASA-om na brojnim programima – uključujući svemirsku postaju Lunar Gateway i nekoliko misija u sklopu Artemisa, programa povratka na Mjesec – ESA sada razmatra alternativne misije u suradnji s europskom industrijom.

Daniel Neuenschwander, direktor ESA-inog odjela za ljudska i robotska istraživanja, potvrdio je razgovore s industrijom o novim projektima koji bi mogli zamijeniti one što ovise o NASA-i.

Carole Mundell, direktorica znanstvenog odjela ESA-e, izjavila je da bi tri programa s NASA-om mogla biti ugrožena: svemirska sonda Lisa za detekciju gravitacijskih valova, misija EnVision za orbitiranje oko Venere i budući najveći svjetski rendgenski opservatorij NewAthena, predviđen za 2027.

Za ostale projekte Mundell je poručila: 'Vjerujemo da ćemo, uz dobro planiranje i raspoložive kapacitete unutar ESA-inog programa, uspjeti ublažiti negativne posljedice.'